ALAPIĆ, Baltazar

traži dalje ...

ALAPIĆ, Baltazar, slavonski podban i jajački ban (druga pol. XV st. — ? 1520). Sin je Ivana. Oženio se Zagrepčankom Katarinom, a poslije njezine smrti Štajerkom Barbarom Schweinspeck, vlasnicom Ljutomera. Imao je tri sina – Jurja, Ivana i Urbana. Kao kapetan Medvegrada, koji je tada bio u vlasništvu hercega Ivaniša Korvina, spominje se od 1492. Bio je kaštelan Rokonoka (1493), slavonski podban (1497–1518), plemićki sudac Križevačke županije (1501), veliki župan križevački (1502) i zagrebački (1504. i 1518) te jajački ban (1508–1511). Sudjelovao je u radu križevačkog sabora 1500. na pripremama za rat protiv Turaka, a 1516. u radu redovitoga oktavalnog suda u Križevcima. Iste je godine zajedno s podbanom Baltazarom Bathyányjem zamjenjivao bana Petra Berislavića. Krajem 1518. obojica su smijenjena, a slavonskim podbanovima imenovani su Nikola Držić Sredički i Emerik Bradač Ladomerički. Drži se da je Baltazarovu smjenjivanju pridonijela tužba kardinala i primasa Ugarske Tome Bakača Erdődyja zbog njegova nasilna vladanja. Sklonost nasilju prema susjedima potvrđuju mnogobrojne parnice, napose Turopoljaca. Od Ivaniša Korvina kupio je 1496. posjed Vukovinu u Turopolju; 1500. stekao je Obrež, Otok, Novake i Podbrežje, a 1502. dobio je od Korvina Veliki i Mali Kalnik za zasluge, kao i troškove od 8000 forinti, u obrani Krupe i Japre. Taj je posjed dijelio s Batthyányjima, ali ih je poslije isplatio. Kako je na posjed Veliki Kalnik polagao pravo zagrebački biskup, B. je ubrzo morao novostečeni grad braniti, u čemu je i uspio. Njegovi su posjedi 1508. i 1513. oslobođeni poreza zbog pustošenja Turaka. U podnožju Velikog Kalnika završena je i 1518. posvećena crkva Sv. Brcka, s prezbiterijem oslikanim freskama.

LIT.: Ivan Kukuljević Sakcinski: Grad Veliki Kalnik. Leptir, 1(1859) str. 305–309. — Matija Mesić: Grada mojih razprava u »Radu«. Starine JAZU 1873, 5, str. 158, 163, 177, 247. — Ivan Krstitelj Tkalčić: Povjestni spomenici Zagreba. Zagreb 1894, II; 1896, III. — Emilij Laszowski: Povjesni spomenici Turopolja. Zagreb 1905, II; 1906, III. — Lajos Thallóczy: Povijest banovine, grada i varoši Jajca. Zagreb 1916, 159, 162, 163. — Ana Deanović: Otkriće kasnogotičkih zidnih slikarija u Kalničkom prezbiteriju. Bulletin JAZU, 3(1955) 7, str. 8–10. — Jakov Stipišić i Miljen Šamšalović: Isprave u Arhivu JAZU 3. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 1961, vol. 4, br. 3231, 3427, 3438, 3442, 3447, 3448, 3495, 3564, 3611, 3630, 3642, 3671, 3680, 3685, 3774, 3779, 3907, 4012, 4015, 4029, 4082, 4087, 4110, 4132, 4168, 4170–4173. — Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata, 4. Zagreb 1973², 253, 257, 307, 311, 334, 338, 340. — Anđela Horvat: Između gotike i baroka. Zagreb 1975, 310. — Ivan Kampuš i Josip Adamček: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — Josip Adamček: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Zagreb 1980.
 
Mladen Švab (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALAPIĆ, Baltazar. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/388>.