Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ČABRIAN, Miroslav, građevinar (Zagreb, 8. VIII. 1914 — Zagreb, 25. III. 1969). Unuk Josipa, građevinara. Realnu gimnaziju završio u Zagrebu 1932, diplomirao pri Građevinsko-inženjerskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1939. Doktorirao 1944. pri Technische Hochschule u Beču tezom Die günstigste Neigung der Eisenbahnen; doktorat nostrificirao u Beogradu 1950. i postao prvim doktorom znanosti u nas iz područja željeznica. Habilitirao se 1951. temom Današnje mogućnosti uspoređivanja varijanata željezničkih linija. Najprije radio na gradnji autoceste kraj Hannovera 1939, a nakon izbijanja rata vraća se u zemlju i radi na pruzi Črnomelj—Vrbovsko (1939–40). Od 1941. asistent je Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a prelaskom u službu Direkcije državnih željeznica u Zagrebu 1944. na fakultetu je imenovan pomoćnim asistentom. U službi Jugoslavenskih željeznica (JŽ) od 1945; od 1955. vanjski je suradnik Glavne direkcije JŽ. Za starijeg asistenta izabran je 1949, za docenta 1951, izvanrednog profesora 1958, a redovitog 1963. Bio je voditelj katedre i predstojnik Zavoda za željeznice Građevinskog fakulteta. Predavao je i u znanstvenim ustanovama u inozemstvu. Nakon rata u Direkciji JŽ u Zagrebu radi na obnovi porušenih pruga i mostova. Riješio je mnoga željeznička čvorišta te lučka i željeznička postrojenja (Zagreb, Zadar, Sarajevo, Vinkovci, Sisak, Čakovec, Rijeka, Karlovac, Dubrovnik, Ljubljana, Zenica, Split). U nastavu je uveo suvremene metode i spoznaje, primjenjivao sustav individualnih vježbi te izdao potpuna skripta i udžbenike. Prvi je u nas uveo voznu dinamiku, podignuvši je na razinu znanstvene discipline. Pisao je stručne članke, studije, ekspertize, kritičke osvrte, sudska vještačenja, prijevode i recenzije. Radove o dimenzioniranju teretnih vlakova, troškovima i projektiranju željezničkih postrojenja, sigurnosti u željezničkom prometu, gradskoj i prigradskoj željeznici te o građenju uličnih čvorišta objavio u Internationales Archiv für Verkehrswesen (Mainz 1952, 1955), Građevinaru (1953 –69), Železnicama (1953, 1959), Saobraćaju (1956–57, 1959, 1963, 1968), Tehnici i društvu (1964), Österreichische Ingenieur Zeitschrift (Beč 1967), Arhitekturi (1968) i Eisenbahntechnische Rundschau (Darmstadt 1968). U rukopisu je ostavio radove Bosansko-hercegovačke uskotračne pruge, Teorija trasiranja željeznica i Gradski promet. God. 1969. dobio Zlatnu plaketu JAZU.

DJELA: Željeznička vozila i vozna dinamika (udžbenik). Zagreb 1950. — Željeznice 1: vođenje linija (skripta). Zagreb 1956 (6 izd. do 1977.). — Osnovi mehanike vođenja, željeznički gornji stroj (skripta). Zagreb 1960. — Uloga i mogućnosti željeznice u brzom gradskom prometu. Simpozij o suvremenom željezničkom kolosijeku. Zagreb 1969, 37–55.
 
LIT.: (Nekrolozi): Arhitektura, 104(1969) str. 88; Vjesnik, 30(1969) 29. III, str. 3; Željezničar, 1969, 15. IV, str. 12. — Ž. Rogošić: Novi orient express: 250km/h uzduž Jadranske obale! Globus, 1992, 107, str. 43.
 
Olga Čabrian (1993)