ALAPIĆ, Ivan

traži dalje ...

ALAPIĆ, Ivan, zemaljski kapetan, vojni zapovjednik (?, početak XVI st. — ?, 1567). Prva mu je žena bila Margareta Zrinska, sestra Nikole Zrinskog, a druga Elizabeta, kći Vuka Frankapana. Imao je dva sina – Gašpara i Nikolu. Barunstvo dobiva 1555. Nosilac je Ordena zlatnog runa. Sudjelovao je 1526. u nezakonitom izboru župana Varaždinske županije. Od 1527. isticao se u radu Hrvatskog sabora brigom za obranu od Turaka, kojoj je i sâm znatno pridonio. U razdoblju od 1538. do 1557. sukobio se više puta s Turopoljcima zbog zaposjednuća i otimačine šumâ, selâ i posjedâ kod Mraclina, Male Mlake, Čeha i Malog Obreža. S knezom Ivanom Zrinskim i Jurjem Vidošićem napao je 1539. posjede zagrebačkog biskupa Šimuna Erdődyja južno od Kupe oko gradova i utvrda Gradeca, Hrastovice i Vinodola. S ostalom vojskom kralja Ferdinanda sudjelovao je u neuspjeloj opsadi Pešte 1542, a naredne godine ban Nikola Zrinski preporučio je Ivana i njegovu četu vrsnih konjanika vrhovnom kapetanu Ugarske Tomi Nadasdyju. God. 1548. oglušio se na kraljev nalog da Topuskoj opatiji vrati posjed u Vratečkom. Vratio ga je tek 1560. za biskupovanja Matije Brumana (J. Adamček), iako kralj Rudolf 26. II 1580. među potvrđenim posjedima Ivanovim sinovima, Gašparu i Nikoli, navodi i Vratečko. S posjedâ u Zagrebačkoj županiji nije plaćao porez 1553. zbog toga što su ih bili opustošili Turci. Obranio je Veliki Kalnik iste godine od Ulman-paše. Pod Đurđevcem se 1554. spremao za rat protiv Turaka zajedno s Nikolom Zrinskim i ostalim kapetanima. Iste godine je pozvan pred oktavalni sud zbog tužbe Turopoljaca, a morao se odreći i Malog Kalnika. Sabor je 1557. odredio da sâm ponovno utvrdi Veliki Kalnik, utvrde kojeg su Turci bili veoma oštetili; 1. listopada zajedno s banom Petrom Erdődyjem spremao se u rat protiv Turaka koji su bili u pljačkaškom pohodu. S vrhovnim kapetanom Ivanom Lenkovićem istakao se 19. VI 1557. u bitki protiv Turaka kod Sv. Jelene u blizini Rakovca, a sâm u borbi pod Vinodolom 1558. i kod Obreške 10. X 1565. protiv Mustafe Sokolovića. Iste godine zajedno s banom Petrom Erdődyjem, Franjom Tahyjem, Šimunom i Petrom Keglevićem opsjeda Susedgrad te pljačka okolna sela. Najvjerojatnije njegov, lik – vitez s mačem – sačuvan je na freski u prezbiteriju crkve Sv. Brcka, koju je sagradio njegov otac pod Velikim Kalnikom. Pokopan je u pavlinskoj crkvi u Remetama.

LIT.: Antun Vramec: Kronika vezda znovich zpravliena kratka. Lublana 1578, 61, 62. — Juraj Rattkay: Memoria regum et banorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae. Vienne 1652, 135, 144. — Miklós Istvánffy: Historia regni Hungariae. Viennae, Pragae et Tergesti 1758, 280, 304. — Ivan Kukuljević Sakcinski: Grad Veliki Kalnik. Leptir, 1(1859) str. 309–312. — Emilij Laszowski: Povjesni spomenici Turopolja, 3. Zagreb 1906. — Ferdo Šišić: Hrvatski saborski spisi. Zagreb 1912, I; 1915, II; 1916, III; 1917, IV. — Emilij Laszowski: Habsburški spomenici. Zagreb 1914, I; 1916, II; 1917, III. — Ana Deanović: Otkriće kasnogotičkih zidnih slikarija u Kalničkom prezbiteriju. Bulletin JAZU, 3(1955) 7, str. 8–10. — Josip Adamček: Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1563 do 1574. Arhivski vjesnik, 1964–65, 7/8, str. 196. — Isti: Nemiri na posjedima topuske opatije sredinom XVI stoljeća. Historijski zbornik, 1968–69, 21/22, str. 287. — Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1973², 96, 141, 144, 188, 195, 200, 201, 254, 258, 273, 276, 281, 288, 322. — Anđela Horvat: Između gotike i baroka. Zagreb 1975. — Ivan Kampuš i Josip Adamček: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — Josip Adamček: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Zagreb 1980.
 
Mladen Švab (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALAPIĆ, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/390>.