ČERKEZ, Vladimir, pisac (Sarajevo, 26. XI. 1923 — Sarajevo, 9. XI. 1990). Četiri razreda gimnazije i tri razreda Srednje tehničke škole završio u Sarajevu (1934–41). God. 1938. primljen u SKOJ, a ujesen 1941. zatvoren i odveden u logor Jasenovac, pa u Staru Gradišku, gdje ostaje do kraja 1942. U prvoj pol. 1943. odlazi u partizane, te do 1947. ostaje u JNA. Od 1947. do 1952. radio je u listu Oslobođenje i bio urednik književnih časopisa Zora i Život. Poslije je profesionalni pisac te od 1971. savjetnik Skupštine SR BiH. — Prvu pjesmu Braniocima Barcelone objavio 1939. u listu Snaga. U partizanskim biltenima i listovima javljao se pjesmama i aktovkama. Nakon rata bavi se književnim i publicističkim radom te objavljuje u Stvaranju, Republici, Životu, Književnosti, Kolu, Delu, Letopisu Matice srpske, Mogućnostima, Mostu, Književnim novinama, Odjeku, Forumu i dr. Jedan je od najplodnijih pisaca u BiH; javio se ljubavnom i domoljubnom lirikom, nastavio estradnim i revolucionarnim pjesničkim ispovijedima, dodirnuo i neke probleme svakodnevice. U prozi je zaokupljen izlaganjem humanistički angažiranih sadržaja (roman Orlovi i vuci) ili feljtonističkom neposrednošću (pripovijetke San i život). Objavio je više knjiga žanrovske proze za djecu i omladinu s temama iz rata (romani: Sunce u dimu, Breza među rovovima, Hrabri vojnik Cvitan). Autor je više poučnih knjižica za djecu. Pisao je i drame (Špijuni, Pakao i snovi, Sin sunca, Igračica, Noć strepnje, Kraljica bez krune, Stvaralac, Savjest); neke su i izvođene. Izbor iz poezije preveo G. Scotti u knjizi Ritratto poetico di Vladimir Čerkez (Sarajevo 1986). Njegove su pjesme uvrštene u više antologija svjetske poezije (Pariz 1962, Varšava 1968, Siena 1971). Prevodio rusku liriku, od Puškina do suvremenika. Dobio je Nagradu Udruženja književnika BiH za roman Sunce u dimu (1959), Nagradu Festivala Kurirček (1967. i 1976), i Nagradu 4. jul za knjigu poema Sunčana zemlja (1976). Bavio se i slikarstvom, a triput je samostalno izlagao u Sarajevu (1964, 1965, 1966).
DJELA: Na livadama. Sarajevo 1948. — Majska lirika. Sarajevo 1949. — Zastave Krajine. Sarajevo 1949. — Ruže u oluji. Sarajevo 1951. — Cvijeće. Beograd 1952. — Poema o ljubavi. Sarajevo 1953. — Špijuni. Novi Sad 1954. — Bez povratka. Sarajevo 1955. — Dečja knjiga. Zagreb 1955. — Krv i žudnje. Sarajevo 1958. — Sunce u dimu. Zagreb 1958, Sarajevo 1961, 1964, 1967(1966!). — Žuti zarobljenik. Cetinje 1959. — Arena. Sarajevo 1961. — Bajke. Beograd 1964. — Doba zrenja. Kruševac 1965. — Orlovi i vuci. Sarajevo 1965. — Vino voća iz mog vrča. Sarajevo 1968. — Stihovi. Sarajevo 1969. — Breza među rovovima. Sarajevo 1971. — Hrabri vojnik Cvitan. Sarajevo 1971, 1973. — San i život. Sarajevo 1971. — Svemir. Zagreb 1971. — Sunčana zemlja. Sarajevo 1975. — Sjaj života, sjena smrti. Sarajevo 1977. — Zemlja sunca. Banja Luka 1979. — Zlato iz stijene. Sarajevo 1981. — Noć strepnje. Sarajevo 1982. — Bez povratka. Petrinja 1984. — Brojevi i ljudi. Petrinja 1984. — Poslije svega. Sarajevo 1985. — Espanja. Beograd 1988. — Iluzija nade. Pljevlja 1990.
LIT.: M. Ražnatović: Povodom zbirke pjesama V. Čerkeza Na livadama. Mladost, 4(1948) str. 665–666. — M. Čaldarović: O poemi Vladimira Čerkeza Zastave Krajine. Brazda, 1949, 4, str. 260–271. — R. Konstantinović: Zastave Krajine V. Čerkeza. Književne novine, 2(1949) 17. V. — N. Aganov: Majska lirika V. Čerkeza. Izvor, 3(1950) 2, str. 140–142. — T. Mladenović: Zakasneli odjeci romantizma. Politika, 48(1951) 1. XI. — M. Selimović: V. Čerkez, Ruže u oluji. Brazda, 1951, 8, str. 744–745. — B. Novaković: Romansijerski pokušaj V. Čerkeza. Politika, 52(1955) 8. VII. — Ć. Sijarić: Bez povratka V. Čerkeza. Život, 4(1955) 7, str. 502–503. — R. Trifković: Uz novu knjigu V. Čerkeza Sunce u dimu. Ibid., 7(1958) 7/8, str. 488–491. — S. Leovac: V. Čerkez, Krv i žudnje. Izraz, 3(1959) 5, str. 544–545. — R. Trifković: »Arena« V. Čerkeza. Život, 10(1961) 9, str. 562–563. — S. Mijović Kočan: V. Čerkez, Orlovi i vuci. Kolo, 4(1966) 11, str. 551–553. — D. Jelenić: Istrajavanje V. Čerkeza. Život, 19(1970) 7/8, str. 122–125. — R. Trifković: Ponovo neujednačenost. Ibid., 21(1972) 5/6, str. 545–547. — M. Idrizović: Literatura u funkciji revolucije. Književni rad V. Čerkeza dobitnika Kurirčekove nagrade. Odjek, 29(1976) 15–31. I, str. 17. — R. Trifković: Estradnost Čerkezovog poetskog govorenja. Putevi, 22(1976) novembar–decembar, str. 675–677. — Ž. Đurović: Doba umiranja i dostojanstva – intervju s V. Čerkezom. 4. jul, 20(1982) 14. XII. — R. Barjaktarević: Književni angažman V. Čerkeza (pogovor u: Brojevi i ljudi. Petrinja 1984, 191–199). — G. Scotti: Un anello di congiunzione (pogovor u: Ritratto poetico di Vladimir Čerkez. Sarajevo 1986, 5–8). — B. C.: Umro Vladimir Čerkez. Oslobođenje, 47(1990) 10. XI, str. 7.
Karmen Milačić (1993)
