ČOBARNIĆ, Josip

ČOBARNIĆ, Josip (Ciobarnich, Čobrnić), pjesnik (Makarska, 16. III. 1790 — Makarska, 10. XI. 1852). Jedan od posljednjih dalmatinskih i hrvatskih pjesnika latinskoga jezičnog izraza. Srednju školu i studij teologije pohađao u Padovi 1802–14. Zaređen za svećenika 1814. Predavao retoriku u Asolu 1814/15, grčki i latinski jezik u Splitu 1817–21. te biblijske znanosti u sjemeništu u Zadru 1821–24. God. 1825. postao direktor gimnazije u Splitu. Od 1832. do 1842. bio i direktor tamošnjega arheološkog muzeja, a 1835–42. splitski župnik i kanonik. Prepozit u Makarskoj postao 1842. — Prve latinske pjesme počinje objavljivati u Splitu 1816. Važnija su mu djela spjevovi Ecclesia Jadertina, Ecclesia Salonitana i Martyres Salonitani. Pisao je i prigodne pjesme u slavu habsburških vladara. Glavno mu je djelo posmrtno tiskan ep Dioclias (Dioklijada), u 2202 stiha, koji nosi naslov po rimskom caru Dioklecijanu. U prvom pjevanju opisan je dolazak Dioklecijanova dvorjanina Atanazija (tako u bilješkama, u tekstu: Anastiades!) u Solin. On solinskom biskupu Petru objašnjava događaje u Rimu. Opisuje progone kršćana, a zatim i čudesan prelazak careve kćeri Artemije na kršćanstvo, kao i njezinu mučeničku smrt. Nadahnut tim događajem Atanazije moli Petra da i njega pokrsti. Nakon krštenja Petar govori o nastanku Salone i o hrabrosti njezinih stanovnika u sukobu s Rimom. U drugom pjevanju Atanazije razgleda Dioklecijanovu palaču. U maštovitu opisu palače razabire se stanje arheoloških znanja o njoj kakvo je bilo za Čobarnićeva života. U trećem je pjevanju opisan konac careva života. Pjesnik najprije dočarava Dioklecijanovo prisjećanje na slavne životne trenutke, a potom mòre koje mu priređuju uspomene na pogubljivanje kršćana. Nakon hvalospjeva mučenicima ep završava Dioklecijanovom spoznajom Božje kazne koja ga stiže u obliku ludila i mučne smrti. — Metrička je osobitost spjeva u tome što se u njemu izmjenjuje osam različitih klasičnih metara, odnosno strofa. U predgovoru pjesnik sam tumači da je u heksametru iznio dijelove sadržaja koje smatra povijesnom istinom, a u ostalim vrstama stiha one koji su poetska invencija. Stoga svoje djelo naziva carmen polymetrum. Od rimskih su pjesnika na Čobarnića osobito utjecali Vergilije i Horacije.