ČOVIĆ, Mirko Stjepan
traži dalje ...ČOVIĆ, Mirko Stjepan, publicist (Tučepi, 26. XII. 1908 — Beč, 8. V. 1980). Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao u Sinju (1921–29), nakon petog razreda stupio u novicijat u franjevačkom samostanu na otoku Visovcu (1926–27). Filozofiju učio u Zaostrogu (1927–29), bogosloviju u Makarskoj (1929–33). God. 1934/35. bio suplent u Sinju. Jugoslavenske književnosti, češki i talijanski jezik studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1935–37) i Pragu (1937–39) te dva semestra etnografije u Grazu. Diplomirao u Zagrebu 1939, doktorirao 1948. u Grazu tezom o fra Ivanu Despotu. Bio profesor u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju (1939–44). God. 1944, otišao u Prag na specijalizaciju. Optužen za protunjemačku propagandu, sklanja se u Beč na poč. 1945. i od tada je misionar za Hrvate u Austriji. Od 1957. do 1960. savjetnik biskupije u Linzu. God. 1960. osnovao Vjerski pastoralni centar u Beču i bio njegov predstojnik do 1967, a poslije suradnik. — Pisao je putopise, napise iz područja religije, folklora i narodne poezije. Proučavao je narodne i umjetničke epopeje drugih naroda i uspoređivao ih s našom epskom poezijom te istraživao pobožne motive u našoj narodnoj poeziji. Radove je od 1931. objavljivao u publikacijama Selo i grad (1931), Nova revija (1932–40), Hrvatska straža (1935–38), Prilozi za proučavanje narodne poezije (1936), Gundulićev zbornik (1938), Hrvatska revija (1938), Almanah (Chicago 1951–53), Hrvatski kalendar (1952), Izbor (Buenos Aires 1960). U mjesečniku Glasnik Srca Isusova i Marijina (Salzburg 1949–60) pisao je članke vjerskog, moralnog i folklornog sadržaja. Služio se pseudonimom Jozanov. S njemačkoga prevodio prozu vjerske i povijesne tematike (Paula Preradović, Kolumbova kušnja, Legenda o kralju Slavcu i dr.). Franjevački samostan u Beču dodijelio je njegovu književnu ostavštinu Provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
ČOVIĆ, Mirko Stjepan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4113>.