ČUBRANIĆ

ČUBRANIĆ, plemićka obitelj na otoku Krku. U latinskim i talijanskim arhivskim spisima zabilježeni su u obliku Zubranich. Knez Ivan Mlađi VII. Krčki proglasio je 30. X. 1451. plemićem s privilegijama staroga krčkog plemstva svoga službenika Ivana (Hificus, Iffcho, Ifcho over Raduazo, Joannes dictum Radaz), sina Ivana, podrijetlom iz kopnene Hrvatske (de Croatia). On je začetnik obitelji Čubranić na otoku Krku. Njegovo se ime navodi u spisima i idućih desetljeća; 1487. franjevci konventualci dopustili su mu da u njihovoj crkvi u Krku podigne obiteljsku grobnicu (ugovor iz 1488). Spomenuti knez Ivan dao mu je i veći zemljišni posjed na obrađivanje, o čemu svjedoči iskaz njegove sestre Margarite u jednoj parnici iz 1503. u vezi s desetinama; on tada očito nije više živ. U rješavanju spora o pravu ispaše na omišaljskom području 1465. između Omišljana i naseljenika s kopna (Murlaci) kneza Ivana zastupao je Vinko, a 1468. u rješavanju ponovljenog spora vlastelin Čubranić (možda isti Vinko). U XV. st. Čubranići se naseljavaju i u Baški. U zaleđu Baške postojao je do XVII. st. zaselak Čubranići (danas dio Jurandvora). God. 1499. Pavao iz Baške bio je potknežin (vicecomes) u Novom u Vinodolu (danas Novi Vinodolski); u Baški je istu dužnost obavljao Ivan (oko 1514–31), a u gradu Krku Gašpar (oko 1555). Pretpostavlja se (M. Bolonić, P. Rogić) da su s Krka potekli i Čubranići koji su u prvoj pol. XVI. st. živjeli u Senju. Tamo je u predjelu Potok 1541. imao kuću Franjo (Franciscus Subranich; kuća s natpisom uklesanim na dvorišnim vratima postoji i danas u ul. Juriše Orlovića, kbr. 5). On je vjerojatno senjski sudac Franjo Č., koji 1549. u istom predjelu Senja kupuje drugu kuću od crikveničkih pavlina. U popisu senjske vojničke posade 1540. i 1551. zabilježen je časnik Franjo (Francisco Zubranitsch); ne zna se je li bio u srodstvu s istoimenim senjskim sucem. Također se ne zna je li imao veze s Krkom ili Senjom knez Matijaš Č., čija se nadgrobna ploča s glagoljskim tekstom iz 1518. nalazi u crkvi Blažene Djevice Marije u Brinju. Oko 1550. Bernardin je talijanski bilježnik u Baški. Franjo je 1561. dao podići pobočnu kapelu Majke Božje u župnoj crkvi u Omišlju. Potkraj XVI. st. Bartul je općinski sudac u Krku (izabran 1594), a iste je godine Bartul Ivanov iz Krka potknežin u Baški. Oko 1639. javni bilježnik u Krku bio je Antun, a potkraj XVII. i na poč. XVIII. st. drugi je Antun tamo javni bilježnik s mletačkim ovlaštenjem (oko 1690–1718); njegovi talijanski protokoli za razdoblje 1711–18. pohranjeni su u Arhivu Hrvatske. Istodobno (oko 1697) jedan je Antun bilježnik za talijanski jezik u Baški, a oko 1729. Matij je tamošnji bilježnik za hrvatski (pisao glagoljicom) i talijanski jezik. Oko 1762. pisao je glagoljicom pop → MIHO iz Jurandvora. Oko 1784. Nikola iz Krka bio je potknežin u Dobrinju. Čubranići iz Baške bili su od oko 1704. nastanjeni i u Vrbniku, a nadimci su im Primorec, Primorčić i Primorčica. Potomci tih negdašnjih krčkih plemića u XX. st. žive na Krku u Baški i Vrbniku. Podataka o obitelji ima u Arhivu Hrvatske te u više krčkih crkvenih arhiva (Biskupski arhiv, Arhiv trećoredskog samostana i Arhiv Župnog ureda).