DADIĆ, Žarko

DADIĆ, Žarko, matematičar i povjesničar znanosti (Split, 11. VII. 1930). Gimnaziju završio 1949. u Splitu, matematiku i fiziku diplomirao 1954. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1962. doktorirao iz primijenjene matematike disertacijom Kritičko istraživanje Boškovićevih radova o određivanju staza kometa. God. 1953–59. predavao je u srednjoj školi u Splitu, a 1960. postao asistentom u Institutu (poslije Zavod) za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti JAZU u Zagrebu; od 1976. u njemu je znanstveni savjetnik i od 1977. upravitelj. Od 1980. upravitelj je Akademijina Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, a od 1990. ravnatelj njezina Istraživačkog centra. Od 1992. voditelj je Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Na postdiplomskom studiju Filozofija znanosti Sveučilišta u Zagrebu od 1970. predaje povijest znanosti; 1973–75. kao izvanredni profesor predavao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu povijest matematike i fizike, zatim je od 1982. redoviti profesor u dopunskom radnom odnosu pri Odsjeku za matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Član je Međunarodne astronomske unije od 1967. i njezine komisije za povijest astronomije od 1970. Dopisni je član Međunarodne akademije za povijest znanosti u Parizu od 1971. i njezin redoviti član od 1981. Od 1992. redoviti je član HAZU. Predsjednik je Nacionalnoga komiteta za povijest znanosti od 1981, a 1981–85. bio je predsjednik Nacionalnoga komiteta SFRJ za astronomiju. Od 1973. član je Upravnog odbora i predsjedništva Hrvatskoga prirodoslovnog društva, u kojem je 1976. osnovao Sekciju za povijest znanosti i postao njezinim pročelnikom, te u njezinu okviru organizirao četiri tematska znanstvena skupa iz povijesti znanosti u Hrvatskoj (1975–81) i uredio simpozijske zbornike radova. Urednik je časopisa Bulletin scientifique, section A (od 1978). Organizirao šest skupova o hrvatskim znanstvenicima (1968. o M. Getaldiću, 1972. o F. Grisogonu, 1974. o M. A. de Dominisu, 1980. o A. Haračiću, 1983. o S. Gradiću i 1987. o R. Boškoviću) i za svaki priredio zbornik radova. Objavio je cjelokupna Getaldićeva djela, Marini Ghetaldi Opera omnia (Zagreb 1968), a hrvatski prijevod šest Getaldićevih djela priredio je za tisak i popratio komentarima (Zagreb 1972). Sudjelovao je i u priređivanju prijevoda Boškovićeve Teorije prirodne filozofije (Zagreb 1975). — Posebice se bavi istraživanjem povijesti matematike, fizike i astronomije u Hrvatskoj. U prvu skupinu njegovih radova idu oni u kojima je analizirao i kritički ocijenio djela pojedinih hrvatskih znanstvenika, napose R. Boškovića, M. Getaldića, S. Gradića, F. Petrića, F. Grisogona i N. Nalješkovića. Druga skupina odnosi se na znanstvenu situaciju u Hrvatskoj. U njima je istraživao odraze znanstvenih ideja u Hrvatskoj tijekom stoljećâ. Sustavno je istraživao arhive i knjižnice, pa je na temelju sačuvanih rukopisa u njima sudio o prirodoznanstvenim idejama, školstvu i transformaciji znanstvenih mišljenja u hrvatskim krajevima. Rezultat tih istraživanja, osim mnogih rasprava, jest sintetičko djelo Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata (1982). Znanstvene i stručne radove objavio je u domaćim i inozemnim publikacijama Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1947, 1958, 1962), Almanah Bošković (1961–62, 1963, 1964–65, 1966–67), Actes du Symposium International R. J. Bošković (1962), Rad JAZU (1962), Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1962–63, 1970, 1976, 1978–79, 1982, 1989), Atti del Simposio internazionale celebrativo del 250° anniversario della nascita di G. R. Boscovich (Milano 1963), Rasprave i građa za povijest znanosti (1963, 1965, 1969, 1983), Bulletin de l’Institut Océanographique Monaco (1968), Matematički vesnik (1968), Dictionary of Scientific Biography (1971), Dijalektika (1971, 1973–74, 1979, 1986, 1989), Proceedings – The Royal Society of Edinburgh (1972), Scienziati e technologi (Milano 1975), Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1976–77, 1979–80, 1982, 1985), Annales de l’Institut Français de Zagreb (1983), Archives internationales d’histoire des sciences (Rim 1984), Zeitschrift für angewandte Mathematik und Mechanik (Berlin 1986) i Bicentennial commemoration of R. G. Boscovich, Proceedings (Milano 1987). — God. 1992. dobio je Nagradu »Bartol Kašić« za znanstveni rad.