Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DEBELJA, Paskoj, narodni pjevač (otok Hvar, XVI. st.). U pjesničkom djelu P. Hektorovića Ribanje i ribarsko prigovaranje (Venecija 1568) opisan je kao pjesnikov suvremenik i sunarodnjak, starogradski težak i ribar, kazivač usmene književnosti. U društvu s njim i mlađim ribarom Nikolom Zetom, također kazivačem usmene književnosti, provodi Hektorović 1555. tri dana na izletu brodicom od Staroga Grada na Hvaru do Nečujma na Šolti i natrag, u ribarenju, kazivanju poslovica, rješavanju zagonetaka i pjevanju. Pričajući o svim zbivanjima na putovanju faktografski točno, s mnogim i danas uobičajenim nazivima, Hektorović je zapisao i pjesme koje su mu Paskoj i Nikola kazivali ili pjevali. Paskoj mu pjeva bugaršćicu o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala i zajedno s Nikolom »pisan« I kliče devojka, a Nikola sam pjeva bugaršćicu Kada mi se Radosave vojevoda; izmjenično kazuju ribari tri počasnice Naš gospodin poljem jizdi, Majka mu je lipo ime dila i Lipo ti je, brajo (Paskoj započinje, Nikola nastavlja). Za razliku od poslovica, pitalica i zagonetaka, koje su transformacijski prilagođene kompoziciji djela i strukturi stiha, navedeni su tekstovi pjesama nepovredivo uklopljeni u spjev i drže se prvim hrvatskim i uopće slavenskim cjelovito tiskanim narodnim pjesmama. Uz zapise tekstova Hektorović je zabilježio kasnorenesansnom menzuralnom notacijom i 2 odgovarajuća napjeva – prvi silabički na koji se pjevaju obje bugaršćice i drugi pretežito melizmatički sa stihovima »pisni« I kliče devojka, koju su, kako iz opisa proizlazi, ribari pjevali dvoglasno (»jedan niže daržeć, drugi više pojuć«), pa je to očito samo melodija razvijenijega gornjeg glasa. Prvu transkripciju u modernoj notaciji i obradbe napjeva objelodanio je F. K. Kuhač u izdanju Hektorovićevih djela (1874) i u 3. knjizi svoga zbornika Južno-slovjenske narodne popievke (Zagreb 1880, str. 358), svrstavši ih u najstarije zapise glazbenog folklora, što su prihvatili i njegovi sljedbenici (V. Žganec, R. Petrović). U novije doba misli se da su zapisani napjevi zapravo dionice višeglasnih madrigala, a ne melodije narodnih popijevaka (L. Županović). Toj je tezi suprotstavljena etnomuzikološka usporedbena analiza napjeva, kojom se dokazuje, pozivajući se i na Hektorovićeve popratne bilješke, da su to zapisi pučkog pjevanja, dakle folklorne glazbe s otoka Hvara (J. Bezić). Usprkos sumnji u autentičnost imena P. Debelje i N. Zeta (F. Maroević), preteže mišljenje da se oni mogu smatrati prvim prikazanim narodnim pjevačima skupa s kontekstom u kojemu se narodne pjesme pjevaju i kazuju.

LIT.: P. Hektorović: Ribanye i ribarscho prigovaranye i razliche stvari ine. Venetia 1568 (faksimil izdanje JAZU, Zagreb 1953). — F. K. Kuhač: O napjevih k narodnim pjesmama i k prikazanju Sv. Lovrinca (u: Pjesme Petra Hektorovića i Hanibala Lucića. Stari pisci hrvatski, 6. Zagreb 1874, str. XXVII–XXXIII). — S. Pavičić: Tri narodne pjesme u Hektorovićevu »Ribanju i ribarskom prigovaranju«. Nada, 4(1898) 7, str. 104–105; 8, str. 121–122. — M. Milas: O narodnim pjesmama u »Ribanju«. Ibid., 8(1902) 13, str. 183–184. — P. Grgec: Prvi poznati hrvatski narodni pjevači. Razvoj hrvatskog narodnog pjesničtva. Zagreb 1944, 87–96. — N. Kolumbić: Život i djelo Petra Hektorovića. Izvor, 6(1950) br. 7/8. — R. Petrović: The Oldest Notation of Folk Tunes in Yugoslavia. Studia musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae (Budapest), 1965, VII/1–4, str. 109–114. — J. Bezić: Kakve je napjeve Hektorović priložio svom »Ribanju i ribarskom prigovaranju«? Arti musices, 1969, 1, str. 75–88. — L. Županović: Napjevi iz Hektorovićeva Ribanja u svjetlu suvremene muzikološke interpretacije. Zvuk, 1969, 100, str. 477–496. — J. Bezić: Etnomuzikološki osvrt na napjeve iz Hektorovićeva »Ribanja«. Ibid., 1970, 104/105, str. 218–222. — M. Bošković-Stulli: Balade o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu. Zbornik radova o Petru Hektoroviću. Kritika, 1970, 6, str. 182–199. — F. Maroević: Tragom rukopisa Petra Hektorovića. Ibid., str. 151–166. — J. Kekez: Usmeno- -pisane hrvatske književne veze od 16. do 19. stoljeća. Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 1977, 15, str. 106–107. — M. Bošković-Stulli: Usmena književnost (u: Povijest hrvatske književnosti, 1. Zagreb 1978, 190–192). — J. Kekez: Bugaršćice. Starinske hrvatske narodne pjesme. Split 1978. — J. Vončina: Petar Hektorović (u: Djela Petra Hektorovića. Stari pisci hrvatski, 39, Zagreb 1986).
 
Josip Kekez i Ivona Ajanović-Malnar (1993)