ALEKSANDER-KUNJINA, Irina

ALEKSANDER-KUNJINA, Irina, spisateljica i prevodilac (Sankt-Peterburg, danas Lenjingrad, 15. VI 1903). Kći je Jefima Iljiča Kunjina, višeg činovnika. Gimnaziju je završila u Lenjingradu 1919. i počela studije na lenjingradskomu filozofskom fakultetu; poslije 1920. studirala je pravo također u Lenjingradu. U previranjima građanskog rata dolazi u Poljsku, a zatim u Jugoslaviju. U Zagrebu je neko vrijeme studirala na Pravnom fakultetu, ali se 1923. vratila u Lenjingrad roditeljima. Udala se 1926. za pravnika Božidara Aleksandera iz obitelji zagrebačkih veleindustrijalaca. God. 1926–1938. okupljali su se u njezinim salonima zagrebački književnici i umjetnici. Zbog bolesti muža neko je vrijeme bila u Parizu i Lausanni (1938–1941), od 1941. do 1955. živjela je u New Yorku (muž je radio u UN); do 1960. je u Parizu, a poslije živi u Švicarskoj. Do 1930. bila je član Saveza sovjetskih književnika, a od 1941. Društva novinara Jugoslavije. — Književnošću se počela baviti u Lenjingradu 1923. Bila je scenarist filmova za djecu u studiju režisera L. Z. Traurberga i G. M. Kozinceva, pisala je književne i filmske recenzije za lenjingradske listove, sastavljala tekstove za glazbene komedije i romanse. U razdoblju od 1924. do 1926. uglazbljeno je tridesetak njezinih pjesama. Objavljivala je na ruskom, francuskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Za boravka u Zagrebu člancima (o umjetnosti i grupi »Zemlja«, o M. Gorkom, J. I. Zamjatinu), prozom (novele Trojica, Pikolo) i prijevodima (N. N. Nikitin, A. N. Tolstoj, A. A. Blok) surađivala je u listovima: Obzor (1928, 1930), Vijenac (1928), Književnik (1930, 1932–1937), Socijalna misao (1933). Potpisivala se u nas: I. K. A-r, a u inozemstvu: I. K. A-r, Ikar, Frank S. Grainger. A. je napisala biografsku dramu Puškin koja je izvedena u Zagrebu 1936. Prevela je više slikovnica i knjiga za djecu (Dogodovštine pudla, Prtljaga, pošta, meštar i rastrešenjak S. J. Maršaka i dr.), a važniji joj je prijevod romana J. I. Zamjatina Tamo gdje je vrag rekao laku noć (Split 1931) i poeme Dvanaestorica A. Bloka (Književnik 1935, 7–8). Napisala je predgovor knjizi N. N. Nikitina Zločin Kirika Ruđenka (Zagreb 1932). Roman na ruskom Tol’ko fakty, sir (1933) sadrži opise naših krajeva i ljudi, jer se jednim dijelom odigrava u Boki kotorskoj, Herceg-Novom, Zagrebu, Sarajevu i Zemunu. Novela o jugoslavenskoj partizanki, Mikrobiografija (1944), izišla je istovremeno na ruskom i engleskom. Po noveli M. Krleže Hodortahomor Veliki napisala je komad Round Trip to Eternity. U ruskoj i bečkoj štampi pisala je o našem slikarstvu. Novelom Landrat ušla je u englesku antologiju ruske novele (1953), a neke je svoje romane sama prevela s ruskog na engleski. Kao beletristički lik A. se javlja u romanu M. Begovića Giga Barićeva, a spominje je i M. Krleža u Dnevniku.