Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

DE NEGRI, Giovan Battista (Ivan), pjevač, tenor (Alessandria, 30. VII. 1851 — Torino, 3. IV. 1923). Učio u Milanu u C. Guasca i Luigie Abbadia. Debitirao 1878. u kazalištu u Bergamu. Od jeseni 1878. postaje prvim tenorom zagrebačke Opere; nakon potresa u Zagrebu 1880, napušta kazalište i pjeva jednu sezonu u Torinu. Vratio se 1881. i ponovno nastupao u zagrebačkoj Operi do svibnja 1882. Poslije pjevao na opernim pozornicama u Torinu, Milanu, Genovi, Veneciji, Rimu i Napulju te u Budimpešti, Madridu i Buenos Airesu, svrstavši se među najveće talijanske tenore onoga doba. Proslavio se osobito kreacijom Otella u istoimenoj Verdijevoj operi. Karijeru je morao prekinuti zbog bolesti grla, pa se 1898. u Trstu oprostio s pozornicom interpretirajući Tannhäusera (R. Wagner). U zagrebačkom kazalištu tumačio je sve glavne tenorske uloge tadašnjeg repertoara, istaknuvši se osobito u operama Nabucco, Traviata, Ernani, Krabuljni ples, Trubadur, Rigoletto, Aida, Moć sudbine (G. Verdi), Lucrezia Borgia, Favorita, Lucia di Lammermoor (G. Donizetti), Faust (C. Gounod), Afrikanka, Hugenoti, Robert đavo (G. Meyerbeer) i Norma (V. Bellini). Pjevao je i prigodom prvih izvedaba Zajčevih opera: ulogu Alekseja u Lizinki (1878) te naslovnu ulogu u Panu Tvardovskom (1880), a za njegovu kreaciju Juranića u Nikoli Šubiću Zrinjskom Zajc je skladao veliku ariju u II. slici. Često je iz susretljivosti sudjelovao i na koncertnim priredbama, interpretirajući i popijevke hrvatskih skladatelja: F. Livadića (Ti si moja na stihove S. Vraza), A. Švarca, F. Krežme i dr. Obdaren lijepim, zvučnim i toplim glasom, svoje je uloge oblikovao pjevački i glumački dotjerano, proživljeno i s vrlo izražajnim fraziranjem.

LIT.: (A. Šenoa): Narodno kazalište. Vienac, 10(1878) 38, str. 615, 41, str. 662–663, 43, str. 695, 46, str. 742–743, 49, str. 791; 12(1880) 51, str. 836; 13(1881) 20, str. 320. — G. Monaldi: Cantanti celebri del secolo XIX. Roma 1929, 278–280. — P. Cindrić: Prilozi uz Šenoine »Kazališne kritike« (u: Sabrana djela Augusta Šenoe, 10. Zagreb 1964, 558).
 
Višnja Manasteriotti (1993)