DŽAJA, Srećko Matko

traži dalje ...

DŽAJA, Srećko Matko, povjesničar (Gornji Malovan kraj Kupresa, 29. X. 1935). Gimnaziju pohađao u Livnu 1947/48, Dubrovniku 1948/49. i Visokom 1949–56, bogosloviju u Sarajevu i Zagrebu 1956–60, 1962–64, gdje je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu 1971. doktorirao tezom o bosansko-hercegovačkim katolicima u XVIII. i XIX. st. U Franjevački red stupio 1953, za svećenika zaređen 1962. Obavljao dužnosti kapelana u Kraljevoj Sutjesci 1963–64, odgojitelja u Visokom 1965–67. te bio profesor Franjevačke teologije u Sarajevu 1965–75. God. 1975. napustio dotadašnju službu i upisao studij povijesti, slavenske filologije i filozofije na münchenskom Sveučilištu. Istodobno kao stipendist najprije Humboldtove zaklade, zatim Volkswagenove zaklade i Njemačke istraživačke zajednice istražuje povijest Bosne pri katedri za povijest istočne i jugoistočne Europe münchenskog Sveučilišta. Studij u Münchenu završio 1983. doktoriravši iz filozofije disertacijom o vjerskoj i nacionalnoj problematici u Bosni i Hercegovini, koja je dobila nagradu Südosteuropa-Gesellschafta. Od 1990. radi u Südost-Institut u Münchenu na projektu Austro-Turcica 1541–1552. — Osim knjiga, objavio je više povijesnih studija, izvorne građe, kritičkih recenzija i filozofsko-teoloških eseja. Surađivao u Dobrom Pastiru (1959, 1964, 1968, 1970, 1974), kalendaru Dobri Pastir (1959, 1963–64), Bosni Srebrenoj, Svescima KS (1969, 1975), zborniku Jukić(1972–74, 1977–78, 1985, 1989–90), Biltenu Franjevačke teologije u Sarajevu (1973–74), Godišnjaku Instituta za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu (1973, 1975), Pregledu (1978), časopisu Croatica Christiana periodica (1978–79, 1982–83, 1992), u zbornicima Prvi kongres za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije (Beograd 1971), Povijesno-teološki simpozij u povodu 500. obljetnice smrti bosanske kraljice Katarine (Sarajevo 1979) i Zborniku radova o Matiji Divkoviću (Sarajevo 1982). Surađivao također u Münchener Zeitschrift für Balkankunde (1978–79), Südost-Forschungen (München 1980, 1982–83), Saeculum (Freiburg—München 1984), pri obradbi hrvatske povijesti srednjeg vijeka u Historische Bücherkunde Südosteuropas (München 1980, I/2) te u Österreichisches biographisches Lexikon (Beč 1975 –1983, 6–8) i Biographisches Lexikon zur Geschichte Südosteuropas (München 1981, 4). — Dž. je u prvom redu interpret bosanske povijesti, a posebno zanimanje pokazuje za politološke i duhovnopovijesne aspekte, nastoji kritički osvijetliti sve tri njezine komponente (zapadnoeuropsku, pravoslavno-bizantsku i osmansko-islamsku). Teze gradi na pomno čitanim i odgonetanim izvorima i pri tome se nerijetko odvaja od ustaljenih shvaćanja, kritizirajući statična i apologetska gledanja na povijest, a naglašavajući dinamiku i diskontinuitet povijesnih zbivanja.

DJELA: Samostani, župe i osoblje franjevačke Provincije Bosne Srebrene 1786. godine. Tabula Provincije. Dobri Pastir, 19 –20(1970) str. 185–195. — Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783–1813). Zagreb 1971. — Die »Bosnische Kirche« und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. München 1978. — Benedikt Kuripešić: Itinerarium der Gesandtschaft König Ferdinand I. von Ungarn nach Konstantinopel 1530. Faksimilendruck nach der Ausgabe Augsburg Steiner 1531 (suautor J. Džambo). Bochum 1983. — Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463–1804. München 1984. — Kvalifikacioni profil i porijeklo nastavnog kadra na srednjim školama u BiH u austrougarskom razdoblju (u: Migracije i Bosna i Hercegovina. Sarajevo 1990, 163–180). — O spornim pitanjima bosanske povijesti. Odjek, 44(1991) 1–31. VII.
 
LIT.: M. Babić: Novi doktori teologije. Bilten Franjevačke teologije u Sarajevu, 1(1970–71) 2, str. 22–24. — K. Draganović: Srećko M. Džaja, Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Crkva u svijetu, 7(1972) 2, str. 171–185. — A. Mijatović: Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Doba fra Grge Ilijića Varešanina (1783–1813). Historijski zbornik, 25–26(1972–73) str. 621–622. — F. Šanjek: Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Revue d’histoire ecclésiastique (Paris), 69(1974) 3/4, str. 987. — A. S. Kovačić: Bibliografija izdanja Udruženja katoličkih svećenika Bosne i Hercegovine »Dobri Pastir« i »Pastoralne biblioteke« Prof. zbora Franjevačke teologije u Sarajevu 1950–1975. Spomenica dvadesetpetogodišnjice Udruženja katoličkih svećenika »Dobri Pastir« 1950–1975. Sarajevo 1976, 88–89. — J. Kolarić: Srećko M. Džaja (Kupres—Malovan, 29. listopad 1935–), Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Croatica Christiana periodica, 1(1977) 1, str. 105–110. — M. Karamatić: Srećko M. Džaja, Die »Bosnische Kirche« und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. Ibid., 2(1978) 2, str. 159–161. — Đ. Basler: Džaja, Srećko M., Die »Bosnische Kirche« und das Islamisierungsproblem Bosniens und der Herzegowina in den Forschungen nach dem Zweiten Weltkrieg. Südost-Forschungen (München), 1979, 38, str. 347–348. — M. Karamatić: Nagrada S. M. Džaji za novo djelo. Bosna Srebrena, 35(1984) str. 202–203. — J. Šidak: Benedikt Kuripešić, Itinerarium der Gesandtschaft König Ferdinand I. von Ungarn nach Konstantinopel 1530. Historijski zbornik, 37(1)(1984) str. 292–293. — W. Kessler: Srećko M. Džaja, Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463–1804. Jahrbücher für Geschichte Osteuropas (Stuttgart), 34(1986) str. 466–468.
 
Anto Slavko Kovačić i Anto Lešić (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DŽAJA, Srećko Matko. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4654>.