ALŠANSKI

ALŠANSKI, plemićka obitelj; potječe od mađarskog plemena Szente Mágóos iz roda Logretova. Spominju se od XIII st. u Slavoniji, a većina im je posjeda bila u Vukovskoj župi. Njihove je posjede uglavnom ranije držalo pleme Gút Keled, ali su im oduzeti zbog nevjerstva kralju. Darovnicama ili kupnjom stekli su Badljevinu, Kamensko, kaštel Kamengrad, koji je Ivanu Alšanskom ml. dao u zalog Petar Čeh, Hermangradski posjed (38 sela) s gradom Siče. (J. Bösendorfer pretpostavlja da su posjedovali 61 selo u Erdutu, Podgrade, Otok, Vir i Gaboš). Pridjevak Alšanski uzimaju po posjedu Alšanu kod Gunje koji je dobio mačvanski ban Ivan Alšanski st. Njegov sin Valentin bio je opunomoćenik kralja Ludovika I pri sklapanju mira s Venecijom 1358. Od 1374. do 1408. bio je pečujski biskup; spominje se i kao kardinal. Valentinovi nećaci Ladislav i Nikola borili su se na strani kralja Žigmunda protiv bana Ivana Paližne. Obitelj je izumrla 1435. smrću Ivana Alšanskoga ml., a njihove posjede dobili su braća Talovci. Vjerojatno su na Valentinov poticaj franjevci 1376. podigli samostan u blizini tvrđave i grada Alšana kako bi suzbili utjecaj »Crkve bosanske« i pravoslavlja.