DUGAČKI, Zvonimir

traži dalje ...

DUGAČKI, Zvonimir, geograf (Osijek, 1. I. 1903 — Zagreb, 19. I. 1974). U Zagrebu pohađao klasičnu gimnaziju te 1926. na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest i geografiju. Doktorat znanosti postignuo 1928. disertacijom Knez Ivaniš Nelipić. Na specijalizaciji u Beču i Berlinu boravi 1931. i 1932. God. 1928–30. profesor je realne gimnazije na Sušaku, 1930–32. asistent Geografskog instituta Ekonomsko-komercijalne visoke škole u Zagrebu, a 1933–36. profesor franjevačke klasične gimnazije u Varaždinu. Za asistenta izabran 1936, a 1937. za honorarnog nastavnika Geografskog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Iste se godine temom Privreda i naselja kao geografijski faktori habilitirao za privatnog docenta u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. God. 1940. izabran je za docenta antropogeografije s regionalnom geografijom na Filozofskom fakultetu te za predstojnika Geografskog zavoda, a 1943. za izvanrednog profesora. Prisiljen kao nepoćudan napustiti Sveučilište, u poratnim godinama isprva je profesor u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a od 1949. do umirovljenja 1973. glavni je geografski urednik u kartografiji poduzeća »Učila« (poslije »TLOS«) u Zagrebu. Uz to je 1959–73. honorarni nastavnik u Školi za zubne tehničare u Zagrebu. Bavio se istraživanjem geografskih odlika sušačke okolice (Almanah grada Sušaka, 1931; Kalendar Hrvatskog radiše, 1933; Hrvatski geografski glasnik, 1934) i sjevernih krajeva Hrvatske: Međimurja, Hrvatskog zagorja i Žumberka (Geografski vestnik, 1940; Hrvatski narod, 1941; Geografski glasnik, 1950). Zanimao se za mnoge antropogeografske probleme, napose promet, stanovništvo i naselja (Nastavni vjesnik, 1931–32; Hrvatski geografski glasnik, 1932; Kalendar Hrvatskog radiše, 1934 –38; Alma Mater Croatica, 1944) te za ekonomsku geografiju (Mladi radiša, 1937). Napisao je skripta Geografija naselja (Zagreb 1942). Urednik je i autor više poglavlja u opsežnoj dvosveščanoj monografiji Zemljopis Hrvatske (Zagreb 1942). Najviše se bavio kartografijom, posebice nakon II. svjetskog rata. Autor je zemljovida Geografijski raspoređaj Hrvata (Hrvatska revija, 1939) i Jezična karta Istre (1945). Uredio je mnogobrojna izdanja zidnih geografskih i povijesnih karata, auto-atlasa te povijesnih i geografskih atlasa za osnovne i srednje škole. Neki su mu atlasi objavljeni na slovenskom, makedonskom i albanskom jeziku. Kao pokretač, autor, konstruktor i urednik mnogih karata i atlasa znatno je pridonio razvitku kartografije u nas (tematske karte). Napisao je više od tisuću natuknica u Hrvatskoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije, Pomorskoj enciklopediji, Vojnoj enciklopediji i Priručnom leksikonu. Sudjelovao u pisanju šestosveščane monografije Geografija SR Hrvatske (1974).

DJELA: Problemi ekonomske geografije. Zagreb 1933. — Prometna geografija. Zagreb 1936. — Međimurje. Zemlja i stanovništvo. Čakovec 1936. — Velika župa Zagorje (suautor K. Filić). Zagreb 1942. — Zemljopis Europe i ostalih kontinenata. Zagreb 1943.
 
LIT.: B. Pleše: Uz 70-godišnjicu života prof. dr Zvonimira Dugačkog. Geografski glasnik, 35(1973) str. 247–249. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974. — B. Pleše: Dr Zvonimir Dugački (1903–1974). Geografski glasnik, 36–37(1975) str. 138–139. — M. Brazda: Poznati geografi — dr Zvonimir Dugački (1903–1974). Geografski horizont, 37(1990) 2, str. 1–2.
 
Vladimir Dugački (1993)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

DUGAČKI, Zvonimir. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5582>.