EGERSDORFER, Aleksandar

EGERSDORFER, Aleksandar, pravnik (Zagreb, 23. IV. 1850 — Zagreb, 25. V. 1923). U Zagrebu završio gimnaziju, a pravo s doktoratom 1875. na Pravnom fakultetu u Pragu. Po završetku studija stupio u državnu sudačku službu kao prislušnik, 1877. dekretom Banskog stola osposobljen je za odvjetništvo i imenovan sudbenim pristavom, a 1879. vijećničkim tajnikom i namjesnikom državnog odvjetnika. Nakon habilitacije na Pravoslovnom fakultetu u Zagrebu, dekretom Zemaljske vlade 1879. preuzeo je nastavu općega austrijskog privatnog prava. God. 1881. imenovan je suplentom za opće austrijsko privatno pravo, a 1882. za rimsko pravo. Od 1886. bio izvanrednim profesorom, a od 1891. redovitim profesorom rimskog i pandektarnog prava. Pisao je pravno-povijesne rasprave, studije i članke, posebice s područja rimskog, građanskog i proračunskog prava u periodicima i listovima: Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu (1877–79, 1886), Agramer Zeitung (1878–79, 1881, 1886–87, 1890, 1911), Dan (Osijek 1902), Hrvatski Lloyd (1910), Obzor (1911, 1919). Egersdorferova Predavanja o pandektama, koja sadržavaju opći dio, stvarna i obvezna prava te obiteljsko i nasljedno pravo, jedno su od prvih djela pandektarnoga prava na hrvatskom jeziku. Bio je pristaša Unionističke stranke i 1887–1906. zastupnik u Hrvatskome saboru, u kojemu se zauzimao za obnovu financijske nagodbe između Ugarske i Hrvatske. God. 1906. sudjelovao je pri njezinu sklapanju u duhu zahtjeva za gospodarskom i financijskom samostalnošću Hrvatske. O uređenju državnopravnih i političko-financijskih pitanja između Ugarske i Hrvatske pisao je u listovima i časopisima Agramer Zeitung (1891, 1903), Hrvatska reforma (1900), Dnevni list (Zagreb 1905), Die Drau (1910–11, 1916), Hrvatska obrana (Osijek 1916), Obzor (1916) i Savremenik (Zagreb 1916) te u knjižicama Revizija financijalne nagodbe (Zagreb 1911) i Obnova financijalne nagodbe (Zagreb 1912). Za banovanja N. Tomašića bio je uvodničar političke rubrike zagrebačkih Narodnih novina (1910).