ESIH, Ivan

traži dalje ...

ESIH, Ivan, publicist, pisac i prevoditelj (Ljubuški, 7. VIII. 1898 — Zagreb, 23. I. 1966). Klasičnu gimnaziju polazio u Travniku 1908–16, a maturirao je u Sarajevu 1916. Slavistiku je studirao u Pragu 1919–20. te, uz filozofiju i njemački jezik, u Zagrebu 1920–23. gdje je i diplomirao. Doktorirao u Zagrebu 1923. disertacijom Problem sna u psihologiji. U Krakovu je 1927/28. specijalizirao polonistiku. Bio je pisar kotarskog ureda u Travniku 1916–17, poštanski službenik u Travniku, Sarajevu i Tešnju 1918–19, profesor u Zagrebu 1923/24, Nišu 1924–26. i ponovno u Zagrebu 1926/27. Potom je pomoćni tajnik JAZU 1928–40, profesor IV. realne gimnazije u Zagrebu, a istodobno radi u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske 1940/41. Od travnja 1941. referent je pa savjetnik i nadstojnik Odsjeka za književnost i umjetnost u Glavnom ravnateljstvu za opće prosvjećivanje u Zagrebu. Nakon rata stručni je suradnik u Komisiji za razgraničenje Predsjedništva vlade NRH, zatim bibliotekar i arhivist JAZU (1947) te stručni suradnik Instituta za književnost JAZU do odlaska u mirovinu 1957. Bio je član različnih domaćih društava i odbora te član Slavenskog instituta u Pragu (od 1937), dopisni (1929) pa počasni član (1940) Slavenskog društva u Sofiji, dopisni član Saveza bugarskih pisaca u Sofiji (1939). Uređivao je Omladinu (1928–30), Službeni glasnik Odjela za prosvjetu Banovine Hrvatske (1939–41) i Prosvjetni život (1943–44). U književnosti se javio člankom Ibsen i žena u sarajevskom listu Hrvatska sloga 1921. Iako se okušao i kao književnik pišući crtice, pripovijesti, satire i putopise, njegova publicistička djelatnost znatno nadmašuje beletrističku. Bio je marljiv književni djelatnik, poliglot široke naobrazbe, pasioniran pratilac kulturnih i znanstvenih zbivanja, napose na području slavistike. Napisao je iznimno mnogo književnih, kazališnih, likovnih kritika te informativnih članaka i prosudbâ o različnim temama, uspoređujući i povezujući kulture i tradicije. Uza smisao za biografsku i bibliografsku građu pokazao je i osjećaj za ujednačene estetičke kriterije. Zapaženi su njegovi napisi o Gradišćanskim Hrvatima, T. Masaryku, Hasanaginici u češkoj književnosti, slovačko-hrvatskim kulturnim vezama te sintetički pregled bugarske književnosti. Od 1921. do 1965. surađivao je u listovima i časopisima: Hrvatska sloga, Obzor, Hrvat, Vijenac, Hrvatski list, Večer, Jutarnji list, Napredak (kalendar), Nova Evropa, Hrvatska revija, Književnik, Savremenik, Nova Hrvatska, Prosvjetni život, beogradska te zagrebačka Republika, Kolo, Riječka revija, Život, Telegram te u različnim poslijeratnim dnevnicima. Potpisivao se pseudonimima i šiframa: Davorinov, Ivan Martinov, Vanja Ivanović, Vanja, ie, (ie), IE, E.h, dr E. Sastavio je hrvatski pravopisni rječnik široke namjene, više njemačko-hrvatskih rječnika, talijansko-hrvatski rječnik te rječnik turcizama. Surađivao je u stranim enciklopedijama (ukrajinska, bugarska) te Hrvatskoj enciklopediji, Leksikonu Minerva kao i starijim izdanjima LZ. Zapažena je i njegova prevoditeljska djelatnost, iako su neki prijevodi izazvali polemike. S bugarskoga je preveo djela M. Kremena, D. Šišmanova, J. Jovkova, E. Pelina, S. Zagorčinova, A. Guljaškoga i Lj. Stojanova; s češkoga K. Čapeka, J. Kučere, A. Avdeenka; s danskoga T. Gulbranssena, J. Sigsgaarda; s engleskoga E. Virze i Margarett Mitchell; s njemačkoga S. Zweiga; s latinskoga Erazma Roterdamskog; s rumunjskoga L. Rebreanua; s grčkoga S. Melasa (s B. Radicom). Prevodio je također na bugarski, češki i slovački eseje i povijesne napise. S M. Ogrizovićem suautor je četvrtog izdanja Hrvatskih pripovjedača (Zagreb 1926). Za tisak je priredio Japanske priče (Zagreb 1941, 1942²), Izabrane članke B. Šuleka (s R. Maixnerom, Zagreb 1952), Preradovićeva pisma Vatroslavu Bertiću (Zagreb 1950), Pisma Vatroslava Jagića (s Maixnerom, Zagreb 1950).

DJELA: Hrvatski pravopisni rječnik za pravilnost i čistoću hrvatskog jezika. Zagreb 1940. — Abeceda u slikama za hrvatsku djecu. Zagreb 1941. — Njemačko-hrvatski rječnik (suautor V. Esih). Zagreb 1941. — Hrvatsko-njemački rječnik. Zagreb 1941, 1943². — Njemačka početnica za samouke i naprednije. Zagreb 1942. — Hrvatsko-talijanski rječnik (suautor A. Velzek). Zagreb 1942, 1943². — Talijansko-hrvatski rječnik (suautor A. Velzek). Zagreb 1942. — Turcizmi. Rječnik turskih, arapskih i perzijskih riječi u hrvatskom književnom jeziku i pučkom govoru, s pregledom nove turske abecede i slovnice. Zagreb 1942. — Polarni junaci. Hrvati na sjevernom polu. Eskimi i njihove priče. Zagreb 1944.
 
LIT.: H. Batowski: Ogrizović-Esih, Hrvatski pripovjedači. Myśl Narodowa (Warszawa), 7(1926) 19, str. 301. — V. Dresler: Uczony jugoslowiański Ivan Esih w Polsce. Nowości (Warszawa), 9(1928) 6, str. 12. — Isti: Dr. Ivan Esih w Polsce. Warszawianka, 10(1928) 27, str. 4. — A. Rojnić (ar.): Poljaci i more. Uz raspravu dra Ivana Esiha »More u poljskoj književnosti«. Jutarnji list, 20(1931) 7088, str. 11. — V. Ciprin: Prva moderna grčka drama u zagrebačkom kazalištu »Jedna noć — jedan život« od Spirosa Melasa. 15 dana, 2(1932) 7, str. 97–98. — H.: Dr. Ivan Esih, More u poljskoj književnosti. Zapisi (Cetinje), 6(1932) 2, str. 118. — F. Bučar (B.): Pregled bugarske književnosti od dra Ivana Esiha. Hrvatska revija, 7(1934) 4, str. 223–224. — Isti: Ivan Esih, Pregled bugarske književnosti. Obzor, 75(1934) 29, str. 2. — E. Damiani: Ivan Esih, Pregled bugarske književnosti. L’Europa orientale (Rim), NS 14(1934) 3/4, str. 251–253. — B. Krmpotić: Dr. Ivan Esih, Pregled bugarske književnosti. Hrvatska smotra, 2(1934) 5/6, str. 239–240. — Lj.: Dr. Ivan Esih, Grci i Južni Slaveni. Srpski književni glasnik (Beograd), 44(1935) 2, str. 163–164. — P.: Hrvatski prilog Erasmovoj proslavi. Obzor, 76(1936) 228, str. 2. — Gotska kultura i Slaveni. Ivan Esih kritizira djelo K. Šegvića o gotskom podrijetlu Hrvata. Jadranski dnevnik, 3(1936) 201, str. 3, 6. — Predavanje Ivana Esiha o Ahasveru kao simbolu čovječanstva. Jutarnji list, 25(1936) 8645, str. 11. — O. Berkopec (O. B.): Ivan Esih, Sociologija i karakter naroda. Zaboravljeni prijatelj Strossmayera i Hrvata. Československo-jihoslovanská revue (Prag—Beograd), 7(1937) 7/8, str. 220–223. — J. Bobek: Ein Vortrag dr Ivan Esih in Berlin. Morgenblatt, 52(1937) 93, str. 5. — Razvitak i suvremeno stanje sociologije u Hrvatskoj od Ivana Esiha. Obzor, 78(1938) 140, str. 2. — B. Borko (-o): Naši deželi v tujih kulturah. Jutro (Ljubljana), 19(1938) 284, str. 6. — A. Rojnić (ar): Zanimljivo poglavlje iz našega narodnog i kulturnog života. Jutarnji list, 27(1938) 9646, str. 5. — H. Wolf: Ivan Esih, Što su Hrvati dali stranim kulturama i čovječanstvu. Alma mater Croatica, 2(1938/39) 6, str. 171–172. — B.: Hrvatski pravopisni rječnik. Sastavio Ivan Esih. Jutarnji list, 28(1939) 10 010, str. 23. — I. K. Ostojić (I. Primorac): Još jedan pravopisni rječnik. Obzor, 79(1939) 248, str. 1–2. — A. Rojnić (ar): Češki glasovi o radu dra Ivana Esiha. Jutarnji list, 29(1940) 10 057, str. 21. — V. Kralj: Vinko i Ivan Esih, Njemačko-hrvatski rječnik. Hrvatski list, 22(1941) 81(7141), str. 9. — V. Peroš (P.): Abeceda u slikama i Njemački za hrvatsku djecu od dra Ivana Esiha. Nova Hrvatska, 1(1941) 231, str. 8. — Rječnik turcizama od Ivana Esiha. Hrvatski narod, 4(1942) 550, str. 2. — H. Šabanović: Dr. Ivan Esih, Turcizmi. Novi list, 2(1942) 447, str. 7. — Dr. Ivan Esih o Janku Tomboru. Slovenský Rozhlas (Bratislava), 4(1943) 5, str. 10. — Junački motivi u dramskom pjesništvu od Ivana Esiha. Hrvatska pozornica, 10(1944–45) 7/8, str. 1–5. — J. Tabak: Šaljiva baština (Jedna sramota prijevodne književnosti). Jezik, 10(1962/63) 5, str. 143–149. — M. Selaković (M. S.): Dr. Ivan Esih. Telegram, 7(1966) 28. I, str. 12. — Isti: Umro Ivan Esih. Vjesnik, 27(1966) 25. I, str. 5. — Z. H.: Dr. Ivan Esih. Večernji list, 8(1966) 25. I, str. 7. — Umro naš prijatelj dr. Ivan Esih. Hrvatske novine (Željezno), 27(1966) br. 6, str. 1. — Ivan Esih. Školske novine, 17(1966) 4, str. 4. — Dr. Ivan Esih. Zagorski kolendar. Zagreb 1967, 37–39. — J. Lisac: Ivan Esih i Praška škola. Glasnik — hrvatski politički tjednik, 1992, 90, str. 39.
 
Karmen Milačić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ESIH, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/5749>.