Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FABBRI, Umberto, violončelist, dirigent i glazbeni pedagog (Alessandria, 22. XII. 1880 — Zagreb, 17. III. 1960). Završio tehničku školu 1900. u Alessandriji i konzervatorij (Liceo musicale) 1904. u Bologni, gdje je diplomirao violončelo u klasi F. Serata. Isprva nastupao solistički i kao član komornih sastava u Italiji, Francuskoj, Švicarskoj i Monaku. U Bologni je bio članom Filharmonijskog orkestra pod Toscaninijevim vodstvom. Od travnja 1906. djeluje u Zagrebu pri glazbenoj školi HGZ kao učitelj violončela i od 1916. komorne glazbe; nakon preustroja glazbene škole, postaje 1926. profesorom Muzičke akademije na kojoj je predavao do umirovljenja 1941. Uz to je 1920. imenovan glavnim učiteljem glazbe zagrebačkih učiteljskih škola. Po dolasku u Zagreb nastupa solistički na koncertima HGZ te 1907. u klavirskom triju s Adom Verhoning i V. Humlom. Otada se posvetio komornoj glazbi svirajući u različitim komornim sastavima, najdulje u Zagrebačkom kvartetu, kojemu je suosnivatelj 1919. i stalni član do kraja prvog razdoblja djelovanja 1943. Istodobno je između 1906. i 1953. soloviolončelist opernog orkestra HNK; 1920. suosnivatelj, član i umjetnički ravnatelj Zagrebačke filharmonije. God. 1925. utemeljio je i Zagrebačko udruženje svirača drvenih i limenih instrumenata, koje je pod njegovim ravnanjem održavalo koncerte nekoliko sezona (zamrlo nakon 1931). Odgojen u tradiciji talijanskih violončelističkih škola XIX. st., F. je njegovao belkantistički instrumentalni stil. Postavivši težište i u pedagoškom radu na pjevnost i čistoću tona, oslanjao se više na svoju glazbeničku intuiciju nego na odgovarajuću nastavnu metodu sustavnog razvijanja violončelističkog umijeća. Poučavajući desetljećima, odgojio je nekoliko naraštaja domaćih koncertnih solista i orkestralnih violončelista, među kojima Lj. Ćulumovića, M. Ećimovića, V. Antoleka i S. Kiefera. Svojim je radom u Zagrebačkom kvartetu i Zagrebačkoj filharmoniji pridonio kontinuiranom djelovanju tih ansambala i njihovu promicanju novijih hrvatskih skladba.

LIT.: L. Šafranek-Kavić: I. jutarnji koncerat. Obzor, 66(1925) 337, str. 2. — A. Goglia: Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu (1827–1927). Sv. Cecilija, 21(1927) 2, str. 67. — F. Deak (-DK-): Proslava 25. godišnjeg jubileja prof. Umberta Fabbria. Slobodna tribuna, 11(1931) 951, str. 6. — Ž. Hirschler (-žh-): Jubilej Umberta Fabbri. Jutarnji list, 20(1931) 7132, str. 5. — P. Markovac: Jubilej profesora Umberta Fabbri-a. Riječ, 27(1931) 49, str. 11–12. — L. Šafranek-Kavić: Iz glazbenog svijeta. Umberto Fabbri. Obzor, 72(1931) 282, str. 2–3. — Z. Grgošević: Muzički pregled. Književnik, 5(1932) 2, str. 76–78. — B. Ivakić: (O proslavi 25. godišnjice rada U. Fabbrija u Zagrebu). Hrvatska revija, 5(1932) 1, str. 74–75. — A. Goglia: Učitelji violončela u Zagrebu i njihovi učenici muzičari. Sv. Cecilija, 27(1933) 5, str. 137–140. — Isti: Zagrebački kvartet. Ibid., 28(1934) 1, str. 1–7; 2, str. 33–36. — Ž. Hirschler (-žh-): Komorna muzika u Muzičkoj akademiji. Večer, 19(1938) 5249, str. 4.
 
Stanislav Tuksar (1998)