FILIPOVIĆ, Nikola

traži dalje ...

FILIPOVIĆ, Nikola, arhitekt (Zagreb, 13. III. 1934). U Zagrebu završio Srednju tehničku školu 1951. te diplomirao 1958. na Arhitektonskom fakultetu, pri kojem je doktorirao 1980. tezom Obiteljska kuća – značaj, ideje, stvarnost. Bio je zaposlen u Arhitektonskom projektnom zavodu 1954–56. i arhitektonskim biroima »Geršić« 1956–60. i »Osnova« 1960–65. u Zagrebu. Surađivao je u Majstorskoj radionici D. Iblera 1963–64. i D. Galića 1965–67. Od 1966. asistent je pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje od 1967. do 1972. radi u Zavodu za arhitekturu; 1974. postaje docent, 1981. izvanredni i 1985. redoviti profesor na katedri za arhitektonsko projektiranje. U svom radu slijedi tradiciju zagrebačke moderne arhitekture, a 1980-ih diskretno se priklanja idejama postmoderne. Autor je niza javnih građevina, stambenih i obiteljskih kuća. God. 1960–65. projektira i izvodi više stambenih zgrada u Zagrebu (Savski gaj, Kučerina ul.), Novom Marofu, Kutini, sudsku zgradu u Varaždinu, tržnicu u Kutini, a s I. Filipčićem robnu kuću i stambenu zgradu u Bjelovaru, s I. Filipčićem i Ines Filipović stambene višekatnice u Varaždinu, sa Z. Vrusom objekte Instituta za četinjače u Jastrebarskom; 1961. s K. Rubetićem adaptira za muzejsku namjenu dvorac u Kutini. Zajedno je s Ines Filipović projektirao i izveo rekonstrukciju hotela »Dubrovnik« (1972), stambenu zgradu u Zamenhofovoj ul., kbr. 12 (1976), hotel »Dubrovnik II« (1982, Nagrada »Viktor Kovačić«) i poslovnu zgradu INA-Naftaplina u Šubićevoj ul. (1982) u Zagrebu, te niz interijera: kirurški odjel opće bolnice u Rijeci (1968), kavanu »Dubrovnik« (1972, 1986), male kavane »Charlie« (1972, 1985) i »Match-ball« (1972), restauracija »LR« (1974), trgovine »Matei« (1979) i »Oktogon« u Zagrebu, prvi kat hotela »Excelsior« u Dubrovniku (1973), motel s restauracijom u Slanom i dr. Više projekata za športske objekte radio je s B. Kinclom. Sudjelovao je na 30-ak natječaja, među kojima za osnovnu školu u Pločama (I. nagrada), hotel »Gradski podrum« u Zagrebu (1967, s Ines Filipović i B. Kinclom, I. nagrada), Filozofski fakultet u Zagrebu (1960, s I. Novakom, II. nagrada), jugoslavenski studentski paviljon u Parizu (s Ines Filipović i I. Filipčićem, III. nagrada), za upravnu zgradu u Skoplju (s Ines Filipović, III. nagrada), pravosudnu zgradu u Zagrebu (s Ines Filipović, III. nagrada), isusovačku crkvu na Jordanovcu u Zagrebu (1982, s Ines Filipović), za blok stare tvornice »Badel« u Zagrebu (1996) i poslovni objekt Zagrebačke banke (1997, s B. Kinclom). Arhitektonske je radove izlagao na Zagrebačkom salonu (1965), izložbi Majstorske radionice D. Galića (1967), Bijenalu mladih u Parizu (1968), izložbi suvremene turističke arhitekture u Hrvatskoj (Zagreb 1970), izložbi Arhitektura u Hrvatskoj 1945–1985 (Zagreb 1985), na XIX. trijenalu u Milanu (1996) i dr.

LIT.: N. Polak: Ines i Nikola Filipović. Čovjek i prostor, 29(1982) 3/4, str. 24. — A. Pasinović: Pomalo uzduž pomalo poprijeko ili intérieuri à la Filipović & Filipović. Ibid., str. 26. — D. M. Vlahović: Fenomen jedne envelope. Ibid., str. 29. — R. Ivančević: Od slijepe ulice maštovit vidik. Ibid., 11, str. 16. — T. Premerl: Pročelje kao slika i izraz nutrine. Ibid., 30(1983) 5, str. 20. — Arhitektura u Hrvatskoj 1945–1985. Arhitektura, 39(1986) br. 196/199.
 
Tomislav Premerl (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FILIPOVIĆ, Nikola. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6034>.