FIŠER-HERMAN, Marijana

traži dalje ...

FIŠER-HERMAN, Marijana, medicinska biokemičarka (Čepin kraj Osijeka, 7. X. 1897 — Brdovec kraj Zaprešića, 8. I. 1994). Srednju školu polazila u Beču (1911–14) i Osijeku, gdje je i maturirala 1916. Studij kemije i fizike završila na Filozofskom fakultetu u Beču 1921. Iste godine i doktorirala na biokemiji u nobelovca H. Fischera tezom Versuch, Urobilinogen aus Stuhl zu isolieren, 1923. nastavila je studij anatomije, fiziologije i fiziološke kemije u Beču, a 1931–32. studirala je botaniku i farmakognoziju u Zagrebu. Docent postaje 1946, izvanredni profesor 1953, a redoviti 1958. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. God. 1922. zaposlila se u tvornici »Kemika« u Zagrebu, 1923–24. radi u Općoj poliklinici u Beču, zatim do 1925. u tvornici »Koreska« u Beču. Radom u Higijenskom zavodu i Školi narodnog zdravlja u Zagrebu 1926–41. postaje priznati stručnjak za analizu živežnih namirnica, pitkih i otpadnih voda i ovlašteni sudski toksikolog. Nakon specijalizacije u Varšavi 1935. i Londonu 1939, o proizvodnji i standardizaciji inzulina, utemeljuje odjel za proizvodnju inzulina u Zagrebu. Za II. svjetskoga rata je u izbjeglištvu; 1943–44. radi u Zavodu za bakteriologiju u Jeruzalemu na proizvodnji cjepiva protiv pjegavog tifusa, a 1944–45. kao namještenica UNRRA-e u El Shattu organizira život izbjeglica u logoru. God. 1945–46. vodi klinički laboratorij bolnice Rebro u Zagrebu, a 1946. prelazi na Farmaceutski fakultet, gdje najprije organizira katedru, a potom i Zavod za kliničku kemiju, koji se razvija do samostalnog studija medicinske biokemije. Uz to je 1956. organizirala i potom godinama vodila dijagnostički laboratorij u Zavodu za zaštitu majke i djeteta. Od 1960. bila je i znanstveni suradnik Zavoda za transfuziju krvi. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu predavala je biokemiju i medicinsku biokemiju do umirovljenja 1968, a potom je još deset godina radila u Zavodu za transfuziju. Začetnica je znanstvenog pristupa transfuziologiji u Hrvatskoj. Glavno područje njezina znanstvena rada bila je klinička kemija i biokemija. Bavila se izradbom kliničko-kemijskih analitičkih metoda, posebice metoda za mjerenje enzima, te ispitivanjem biokemijskih karakteristika nekih metaboličkih anomalija, problemima ishranjenosti djece i profesionalnim bolestima. Svojim je radom pridonijela ugledu hrvatske kliničke kemije u Europi. Objavila je mnogo znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima Arhiv za kemiju i tehnologiju (1939–40), Zeitschrift für Hygiene und Infektionskrankheiten (Berlin—Leipzig 1944), Acta medica Iugoslavica (Beograd 1950, 1952–53, 1955–58, 1967, 1973, 1976, 1980), Higijena (Beograd 1951–52), Acta pharmaceutica Jugoslavica (1953–55, 1958, 1962, 1965–66, 1969), Biochemische Zeitschrift (Berlin—Heidelberg 1953), Farmaceutski glasnik (1955–56, 1959, 1961–63, 1965, 1969–70), Liječnički vjesnik (1956, 1970), Bilten Centra za zaštitu majke i djeteta (poslije Arhiv za zaštitu majke i djeteta; 1957, 1959, 1961, 1963, 1965–67, 1974), Bilten transfuzije (1958, 1964–65, 1967, 1971), Clinica chimica acta (Amsterdam 1958, 1961, 1966, 1970), Lancet (London 1958) , British Journal of Dermatology (Oxford 1962), Anali Kliničke bolnice »Dr M. Stojanović« (1968), Zeitschrift für klinische Chemie und klinische Biochemie (Berlin 1970, 1975), American Journal of Clinical Nutrition (Bethesda 1973), Bilten za hematologiju i transfuziju (1973), Arhiv za farmaciju (1976). Autorica je više udžbenika, priručnika i skripata o kliničko-biokemijskim pretragama, a bavila se i prevodilaštvom te je, sama ili u suradnji, prevela dva izdanja knjige Dinamička biokemija (autor E. Baldwin; Zagreb 1960, 1966), priručnik Bilješke o kemijskoj patologiji u kliničkoj medicini (autori: J. A. Owen i C. W. Baird; Zagreb 1963) te Kliničku kemiju u dijagnostici i terapiji (autori: J. F. Zilva i P. R. Pannall te P. D. Meyne u 3. izd.; Zagreb 1979, 19842, 1992³). Bila je član Société de chimie biologique u Parizu i Biochemical Society u Londonu. God. 1953. utemeljila je današnje Hrvatsko društvo medicinskih biokemičara i bila mu prva predsjednica. God. 1978. dobila je Nagradu za životno djelo.

DJELA: Kemija bez formula. Zagreb 1940. — Kliničko-biokemijske pretrage. Zagreb 1956. — Osnovne standardne metode iz kliničke biokemije, 1–2 (suautor). Beograd 1961, 1962. — Bakteriološke i kemijske pretrage likvora (suautori H. Weissglass i K. Arko). Beograd 1964.
 
LIT.: Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. Zagreb 1958, 41–42, 88, 121–122. — Spomenica u povodu stote obljetnice osnutka studija farmacije na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1982. Zagreb 1983, str. 120–123, 170–173. — O. Borčić: Povodom 90. rođendana prof. dr. Marijane Fišer-Herman. Jugoslavenska medicinska biokemija, 7(1988) 1, str. 45. — Ista: Nekrolog. Prof. dr. Marijana Fišer Herman. Farmaceutski glasnik, 50(1994) 5, str. 151–153.
 
Jasna Šikić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FIŠER-HERMAN, Marijana. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6102>.