FLAKER, Aleksandar

traži dalje ...

FLAKER, Aleksandar, književni povjesničar i teoretičar (Białystok, Poljska, 24. VII. 1924). Najranije djetinjstvo proveo u Łódźu; doselio s obitelji u Zagreb 1931. Gimnaziju polazio u Zagrebu 1934–41. a maturirao u Senju 1942. Od 1946. studirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je 1949. diplomirao. Doktorirao 1954. tezom Pravaštvo i ruska književnost; habilitirao se 1957. Slavistiku specijalizirao u Moskvi 1956–57. Najprije asistent pri zagrebačkoj katedri za rusku književnost, od 1958. je docent, 1964. izvanredni, a 1969. redoviti profesor; umirovljen je 1989. Radio kao gost-profesor na brojnim sveučilištima u svijetu (Yale, Amsterdam, Graz, München, Beč, Innsbruck). Priredio je više antologija i izbora ruske književnosti te zbornike slavističkih, komparatističkih, književnoteorijskih i književnopovijesnih tekstova: Ruski pripovjedači XIX. stoljeća (Zagreb 1953); Heretici i sanjari (Zagreb 1954), Suvremeni ruski pisci, 1–3 (Zagreb 1962), Suvremeni sovjetski pisci IV (Zagreb 1964), Krležin zbornik (s I. Frangešom; Zagreb 1964), Ruska književna kritika (Zagreb 1966), Sovjetska književnost 1917–1932 (Zagreb 1967), Hrvatska književnost prema evropskim književnostima od preporoda prema našim danima (s K. Pranjićem; Zagreb 1970), Formalismus, Strukturalismus und Geschichte (s V. Žmegačem; Kronberg 1974), Literaturtheoretische Modelle und kommunikatives System (s W. Krollom; Kronberg 1974), Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (s K. Pranjićem; Zagreb 1978), Pojmovnik ruske avangarde, 1–9 (s Dubravkom Ugrešić; Zagreb 1984–93), Glossarium der Russischen Avantgarde (Graz 1989), Ludizam (sa Živom Benčić; Zagreb 1996), Hijerarhija (s Magdalenom Medarić; Zagreb 1997). Član je uredništva časopisa Umjetnost riječi, redakcijskog savjeta Neohelikon (Budimpešta), Russian Literature (Amsterdam) i Avant-Garde (Amsterdam). Preveo je s ruskoga knjige V. Majakovskog Hladni tuš (Zagreb 1953), J. Oleše Zavist (Zagreb 1956), V. Kaverina Slikar-nepoznat (Zagreb 1960). Izvanredni član JAZU (HAZU) postao je 1975; dopisni je član SAZU, počasni član Mađarske akademije znanosti. Dobitnik je nagrada »Božidar Adžija« 1966. i 1978, »Vladimir Nazor« 1984. i dr. Već 1950-ih u istraživanju novije ruske književnosti pozornost posvećuje piscima i pojavama koji su u suprotnosti s normama poetike socijalističkog realizma. Njegovi znanstveni i popularizatorski interesi koincidiraju s nastojanjima mlađih književnika okupljenih oko časopisa Krugovi. Izborom Heretici i sanjari 1954. upozorio je na ruske pripovjedače koji u razdoblju nakon ruske listopadske revolucije stvaraju avangardistički usmjerena djela, a koje je potonja praksa staljinskog socijalizma potisnula. Istodobno upoznaje znanstvenu javnost s ključnim tezama ruskog formalizma. Formalna metoda i njezina sudbina (Pogledi, 1955) jedan je od najranijih tekstova u svjetskim razmjerima koji reafirmira tu književnoznanstvenu školu što će u 1960-im dati bitne poticaje teoriji književnosti na Zapadu. F. odbacuje vulgarni sociologizam ideološki obojene kritike kakva dominira nakon II. svjetskog rata, također upozorava na važnost tumačenja formalnih aspekata književnog teksta, zbog čega ga ne zadovoljava ni akademska filološka kritika predratnog razdoblja znanosti o književnosti. Zbog te njegove djelatnosti smatra ga se utemeljiteljem (sa Z. Škrebom) tzv. zagrebačke škole znanosti o književnosti, a knjiga Stilovi i razdoblja u kojoj su sabrani Flakerovi i Škrebovi radovi iz 1950-ih ključna je za razumijevanje teorijskih korijena te škole. Usporedo bavi se i problemima hrvatske povijesti književnosti te vezama između ruske i hrvatske književnosti. U opsežnoj zbirci rasprava Književne poredbe piše o Turgenjevu i hrvatskim prozaicima XIX. st., o odnosu pravaša prema Rusiji, odjeku romana Černiševskog u Hrvatskoj, Anti Kovačiću i ruskoj književnosti, odnosu hrvatskih lijevih pisaca prema sovjetskoj književnosti. U toj knjizi donosi i Nacrt za periodizaciju novije hrvatske književnosti koji je imao veliku važnost za suvremenu kroatistiku. Paralelno s književnopovijesnim i teorijskim istraživanjima bavio se i tumačenjem suvremenih književnih pojava: na njemačkom jeziku objavljuje knjigu Modelle der Jeans-Prosa u kojoj analizira uzorak proze omiljen među mlađom publikom u drugoj polovici XX. st., utemeljen na mladom, često infantilnom proosobnom pripovjedaču, koji se služi žargonom, te je izrazito urbano orijentiran. Knjiga je komparatistički zasnovana, u njoj je istražena srodna prozna proizvodnja u nacionalnim književnostima srednje i istočne Europe (uz podsjećanje na američkog pisca J. D. Salingera), ali je bogato zastupljen i kroatistički aspekt, pa je imala velik odjek u javnosti, a i utjecaj na suvremenu književnu kritiku. Stilske formacije važan su prinos teoriji književnosti (tumačenje inovacijskog termina stilska formacija i bavljenje teorijskim aspektima problema periodizacije i određenjem pojma avangarde), komparativnoj slavistici (istražuje srodne pojave u slavenskim književnostima) i povijesti hrvatske književnosti (bavi se strukturom kulture hrvatskog preporoda, stilskom formacijom hrvatskog realizma, hrvatskim avangardistima i socijalno angažiranim piscima). Potom se F. orijentira prema istraživanju problema avangardne književnosti te postiže ugled jednog od najvećih svjetskih stručnjaka za rusku avangardu. Poetika osporavanja posvećena je problemu teorijskog određenja avangarde, mogućnosti njezina konstituiranja kao stilske formacije, odnosu prema drugim formacijama u povijesti književnosti i umjetnosti te njezinu odnosu prema sferi ideologije. Posebno poglavlje posvećeno je hrvatskoj avangardi, osobito elementima avangardizma u Krležinu opusu. Bogato likovno opremljena monografija Ruska avangarda svojevrsna je sinteza dotadašnjih istraživanja. Nakon uvodnih teorijskih i književnopovijesnih determinacija fenomena ruske avangarde F. predstavlja glavne avangardističke pisce i smjerove. U završnom poglavlju ponovno se bavi hrvatskom avangardom i Krležom. U toj monografiji naglašena je dimenzija intermedijalnosti, zasnovana na spoznaji da se književna avangarda ne može motriti bez istodobnog praćenja zbivanja u drugim umjetničkim disciplinama: avangardistički umjetnici programski ne priznaju razlike među umjetnostima, već inzistiraju na povezanosti svih oblika umjetničkog izražavanja – stoga i povjesničar avangarde mora slijediti prirodu svojeg predmeta. Osamdesetih godina F. u Zagrebu okuplja i vodeće povjesničare avangarde iz srednje i istočne Europe te postupno objavljuje devet svezaka Pojmovnika ruske avangarde, po načinu obradbe građe svojevrsnu enciklopediju ruske avangarde. U knjizi Nomadi ljepote posebnu pozornost posvećuje nekim protoavangardističkim pojavama u hrvatskoj književnosti (A. G. Matoš), bavi se avangardističkim manifestima u južnoslavenskim književnostima, časopisom Zenit, I. Gorenčevićem, M. Krležom i njegovim odnosom prema likovnoj umjetnosti itd. U knjizi Riječ, slika, grad (podnaslov: Hrvatske intermedijalne studije), dograđujući metodu intermedijalnog istraživanja, bavi se intermedijalnošću hrvatske avangarde, likovnim i glazbenim elementima u djelu M. Begovića, ulogom Beča u djelima hrvatskih književnika te pojedinih gradova u Krležinim književnim djelima; u završnom dijelu knjige analizira odjeke rata u umjetničkim djelima iz prošlosti, da bi knjigu zaključio reminiscencijama na aktualni rat u Hrvatskoj i njegov odjek u suvremenoj umjetnosti. U Flakerovu bogatom književnoznanstvenom opusu, koji osim knjiga obuhvaća i više pojedinačnih tekstova publiciranih u časopisima i zbornicima diljem svijeta, izdvajaju se prilozi o ruskoj avangardi koji su pridonijeli njegovu međunarodnom ugledu; za hrvatsku znanost o književnosti važna su njegova istraživanja metodoloških problema periodizacije, te analize realizma, hrvatske avangarde i suvremene hrvatske proze; teorijskim prilozima, te profesorskim i animatorsko-organizatorskim sposobnostima on je jedan od utemeljitelja i najvažnijih autora suvremene hrvatske znanosti o književnosti.

DJELA: Suvremeni ruski pisci. Zagreb 1962. — Stilovi i razdoblja (suautor Z. Škreb). Zagreb 1964. — Ruski klasici XIX. stoljeća. Zagreb 1965. — Književne poredbe. Zagreb 1968. — Novija ruska književnost (u: Povijest svjetske književnosti, 7. Zagreb 1975). — Modelle der Jeans-Prosa. Kronberg 1975 (hrv. prijevod: Proza u trapericama. Zagreb 1976). — Stilske formacije. Zagreb 1976. — Poetika osporavanja. Zagreb 1982. — Ruska avangarda. Zagreb 1984. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 157/I. Zagreb 1987. — Nomadi ljepote. Zagreb 1988. — Riječ, slika, grad. Zagreb 1995.
 
LIT.: D. Brozović: Heretici i sanjari. Vjesnik, 16(1955) 31. III, str. 5. — Č. Prica: Život kratak – umjetnost duga. Telegram, 3(1962) 117, str. 5. — Z. Malić: Aleksandar Flaker, Suvremeni ruski pisci. Naše teme, 6(1962) 10, str. 1580–1584. — M. Jovanović: Granice predstavljanja jedne literature. Književne novine (Beograd), 14(1962) 179, str. 4. — M. Solar, M. Vaupotić i V. Vratović: O knjizi Stilovi i razdoblja Aleksandra Flakera i Zdenka Škreba. Umjetnost riječi, 8(1964) 4, str. 307–318. — D. Živković: Prilozi modernoj književnoistorijskoj periodizaciji. Književne novine, 16(1964) 233, str. 3. — B. Donat: Plus i minus. Telegram, 6(1965) 286, str. 4. — Z. Urban: Nad studiemi Aleksandra Flakera. Československá rusistika (Praha), 12(1967) br. 1. — Z. Klátik: Dielo s pribuznými východiskami. Slavica Slovaca (Bratislava), 2(1967) 2, str. 168–171. — S. Subotin: Aleksandar Flaker, Sovjetska književnost 1917–1932. Književnost (Beograd), 23(1968) XLVII/7, str. 92–93. — R. Vučković: Značenje Književnih poredbi i književnost ekspresionizma. Izraz, 13(1969) 8/9, str. 222–236. — D. Ďurišin: Dve koncepcie porovacieho skumania literatury. Slavica Slovaca, 1969, br. 4. — Sz. D. Vujicsics: A mai horvát összehasonlito irodalomtudomány új tendenciái (Aleksandar Flaker tanulmányai). Helikon (Budapest), 1972, br. 2. — M. Jähnichen: A. Flaker, Književne poredbe. Zeitschrift für Slawistik (Berlin), 15(1970) 1, str. 159–163. — M. Živančević: Aleksandar Flaker, Književne poredbe. Zbornik za slavistiku, 1972, 3, str. 181–184. — I. Frangeš: Aleksandar Flaker, Književne poredbe. Kritikon Litterarum (Frankfurt a/M), 1972, br. 1. — M. Vlajčić: Farmerke kao stav. Politika (Beograd), 74(1977) 30. VII, str. 12. — T. Potokar: Proza v traperkah. Naši razgledi (Ljubljana), 26(1977) 16 (615), str. 418. — T. Anđelić: Farmerke u prozi. NIN (Beograd), 27(1977) 1394, str. 17–18. — Lj. Jeremić: Savremena proza, tesne farmerke i te stvari. Književnost, 32(1977) LXIV/4, str. 462–467. — J. Delić: Komparativna studija o jednom razdoblju najnovije istorije evropske književnosti. Letopis Matice srpske (Novi Sad), 153(1977) CCCCXX/6, str. 853–857. — M. Szabolcsi: Próza-farmerban. Nagy világ (Budapest), 1977, br. 10. — D. Ďurišin: Flaker Aleksandar, Stilske formacije. Slovenská literatúra (Bratislava), 25(1978) 6, str. 742–745. — M. Beker: Aleksandar Flaker, Stilske formacije. Zagadnienia Rodzajów Literackich (Łódź), 21(1978) 2(41), str. 86–90. — E. Świżewska: Aleksandar Flaker, Stilske formacije. Pamiętnik Słowiański (Wrocław), 29(1979) str. 217–218. — Z. Vokač: Novo temeljno delo avantgardi: Aleksandar Flaker, Poetika oporekanja. Naši razgledi, 31(1982) 22(741), str. 647. — J. Pavičić: Književnost prevrednovanja. Vjesnik, 43(1982) 21. IX, str. 6. — J. Paščenko: Literaturna proguljanka z Oleksandrom Flakerom. Vsesvit (Kijev), 1982, br. 5. — V. Visković: Evolucija »Zagrebačke škole«. Republika, 39(1983) 1, str. 48–58. — N. Smirnova: Aleksandar Flaker, Proza v džinsah. Sovremenaja hudožestvennaja literatura za rubežom (Moskva), 1983, br. 5. — Z. Kovač: Sugestivna snaga argumentacije. Oko, 11(1983) 294, str. 20. — Lj. Domić: Knjiga kao događaj. Čovjek i prostor, 32(1985) 2(383) str. 22–23. — T. Maroević: Visokoznanstvena slikovnica. Danas, 3(1984) 147, str. 51–53. — I. Rakuša: Russische Avantgarde, Ein Standardwerk. Neue Züricher Zeitung, 1985, 27. VI. — Z. Kovač: Za povijest tekstova. Vjesnik, 45(1985) 5. X, str. 12. — J. Pavičić: Osporavanje kao životni stav. Ibid., 22. VI, str. 12. — M. Jovanović: Svetski poduhvat. Književni glasnik (Beograd), 2(1985) br. 3. — V. Visković: Aleksandar Flaker – Dubravka Ugrešić, Pojmovnik ruske avangarde. NIN, 36(1985) 1794, str. 38–39. — B. Gregorić: Elegantni galop nomada ljepote. Start, 1987, 491, str. 10. — C. Solivetti: A. Flaker, Ruska avangarda. Pojmovnik ruske avangarde. Il Verri (Roma), 1987, IX–XII, str. 195–196. — M. Šicel: Aleksandar Flaker (predgovor u: Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 157/I. Zagreb 1987, 7–27). — J. Pavičić: Flaker, heretik, sanjar. Vjesnik, 49(1989) 24. IV, str. 8. — V. Visković: Dobri duh avangarde. Danas, 8(1989) 2. V, str. 42–43. — A. Lederer: Avangarda br. 6. Oko, 17(1989) 7. IX, str. 20. — A. G. Šeškov: Novye issledovanija v Jugoslavii o russkom avangarde. Vestnik Moskovskogo Universiteta. Filologija, S 9, (1989) 6, str. 27–33. — D. Gojowy: Russische Avantgarde, Ein internationales Forschungsprojekt. Neue Züricher Zeitung, (1990) 4. I, str. 34. — F. P. Ingold: Russischer Modernismus. Zum Begriffs- und Funktionsbestimmung einer künstlerischen Epoche. Ibid., 14/15. IV, str. 4. — B. Pekoč: Bibliografija knjiga, studija i članaka Aleksandra Flakera objavljenih u Jugoslaviji. Umjetnost riječi, 34(1990) 1, str. 9–28. — K. Pranjić: Jezikoslovna posredstva u opusu profesora Flakera. Ibid., str. 67–90. — W. Steininger: Bibliografija radova Aleksandra Flakera objavljenih izvan Jugoslavije. Ibid., str. 29–37. — F. Sauter: Aleksandar Flaker, Glossarium der russischen Avantgarde. Zuri-Tip, (1990) 26. I, str. 15. — K. Kasper: Glossarium der russischen Avantgarde. Referatedienst zur Literaturwissenschaft, 23(1991) 1, str. 29–30. — D. Gojowy: Handbuch der russischen Avantgarde. Osteuropa (Stuttgart), (1992) br. 1112–1117. — S. Lasić: Krležologija, 5–6. Zagreb 1993. — B. Džebić: Uzbudljiva esejistika. Vjesnik, 56(1995) 9. IX, Pr., str. 22. — Krleža je bio posljednji veliki starčevićanac (intervju). Ibid., 7. X, Pr., str. 18–20.
 
Velimir Visković (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FLAKER, Aleksandar. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6114>.