FLORSCHÜTZ, Vatroslav
traži dalje ...FLORSCHÜTZ, Vatroslav, kirurg (Požega, 15. V. 1879 — Zagreb, 5. I. 1967). Završio gimnaziju u Zagrebu 1898, studirao medicinu u Innsbrucku, gdje je radio kao aspirant u kirurškoj klinici prof. Hackera i gdje je 1904. stekao doktorat. Potom radio kao pomoćni liječnik u Zakladnoj bolnici u Osijeku i u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu, gdje se pod vodstvom T. Wickerhausera posvećuje kirurgiji. Od 1910. ponovo je u Osijeku gdje se brinuo za dobru sterilizaciju pri operativnim zahvatima i za osječku bolnicu nabavio autoklav, prvi takav uređaj u Hrvatskoj. U II. balkanskom ratu kao šef hrvatske sanitetske misije vodi rezervnu bolnicu u Beogradu (1913), a za I. svjetskog rata kirurg je 42. domobranske divizije na bojištima u Srbiji, Italiji, Poljskoj i Rusiji. Bio je jedan od prvih kirurga austrougarske vojske koji je operirao strijelne rane trbuha na terenu, samo nekoliko sati nakon ranjavanja. Tako je na divizijskom zavojištu u Kozluku na Drini 1914. obavljao laparotomije, iako je tadašnja vojnosanitetska doktrina izričito propisivala konzervativnu obradu trbušnih rana. Po završetku rata postao je šefom-primarijusom kirurškog odjela Zakladne bolnice u Osijeku, a 1930. premješten je u istom svojstvu u Zakladnu bolnicu u Zagrebu. Od 1940. do 1946. vodio je kirurški odjel Bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu i uz to je kao naslovni izvanredni profesor kirurgije predavao traumatologiju 1943–45. na Medicinskom fakultetu. Vratio se zatim u Zakladnu bolnicu (tada Bolnica dr Josipa Kajfeša), gdje je djelovao sve do umirovljenja 1951. F. je uređivao Liječnički vjesnik (1908–10), napisao prvi hrvatski udžbenik traumatologije (s rječnikom hrvatskih traumatoloških termina) i objavio više od 80 radova o liječenju različitih ozljeda, o trbušnim operacijama, gušavosti i plastičnim zahvatima na licu. Prvi je sustavno primijenio ekstenziju prelomljenih udova sa suspenzijom na motki povrh kreveta. Zamišljen u Osijeku (Liječenje kostoloma gornje i donje okrajnine. Liječnički vjesnik, 1911, 10–11) taj Florschützov postupak preuzeli su srpski kirurzi na solunskoj fronti i stoga je u svjetskoj literaturi poznat pod nazivom »balkanski okvir« ili »balkanska metoda«. Njegov rad o ranom operiranju strijelnih rana trbuha (Liječenje ozljeda trbuha sa perforacijom želuca i crijeva. Liječnički vjesnik, 1916, 9) znatno je izmijenio shvaćanja o mogućnostima aktivne terapije na terenu. Drugim radovima surađivao je u periodicima Brun’s Beiträge zur klinischen Chirurgie (Berlin 1917, 1919) i Liječnički vjesnik (1936, 1942, 1947). God. 1950. izabran je za počasnog člana Zbora liječnika Hrvatske.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
FLORSCHÜTZ, Vatroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6148>.