Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

FOSCO, Antun Josip, biskup (Šibenik, 19. III. 1826 — Šibenik, 25. III. 1894). Nakon studija teologije u Splitu i Zadru, za svećenika je zaređen 1849. Službovao u Zlarinu, Raslinama i šibenskom Docu, 1866. postao kanonikom i gradskim župnikom, a 1876. bio imenovan šibenskim biskupom. Zaslužan je za osnivanje vjerskih društava i bratovština te širenje kulta šibenskih zaštitnika sv. Nikole Tavelića i sv. Kristofora. Njegovom inicijativom osnovana je 1884. za potrebe biskupije prva suvremeno opremljena tiskara u Šibeniku, koja je imala i slova židovskog alfabeta. U radovima, objavljenim u katoličkoj periodici na talijanskom jeziku (Folium diocesanum, 1882–94; La Dalmazia cattolica, 1874–76, 1892; Osservatore dalmato, 1862; Il cronista di Sebenico, lunario per l’anno 1862, 1863, Trst) bavi se osnutkom i poviješću šibenskih crkvenih i samostanskih ustanova, bratovština, životom istaknutih ljudi šibenske crkvene hijerarhije, kultom gradskih svetaca te djelovanjem Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca na gradnji katedrale. Manji broj radova odnosi se na crkvenu povijest Trogira, Skradina i Knina. Radovi iz komparativne filologije, u kojima pokušava dokazati prisutnost Feničana, Kanaanaca i Pelazga u našim krajevima te podudarnost hrvatskog jezika s feničkim i židovskim, bez znanstvena su značenja. Surađivao sa više europskih teoloških i znanstvenih društava te održavao veze s istaknutim suvremenim znanstvenicima. God. 1875. postao članom rimske Accademia universale dei Quiriti, 1888. malteškoga Geografskog društva i 1890. Societe Dantesca Italiana u Firenci. Pokopan je u crkvi sv. Ane na šibenskom groblju, a tijelo mu je 1898. preneseno u katedralu, gdje mu je postavljen nadgrobni spomenik s poprsjem u reljefu.

DJELA: La cattedrale di Sebenico e Giorgio Dalmatico suo architetto. Zara 1873. — I Fenici e Cananei ossia i Pelasgi primi abitatori della Dalmazia. Zara 1881. — Sveti Kristofor, zaštitnik šibeničkoga grada i biskupije. Split 1884. — »Stridon« o Stridom patria del Massimo dottore San Girolamo, rivendicata alla diocesi di Sebenico. Sebenico 1885. — Nomi dei dodici mesi degli anni ebraico, romano-latino e slavo interpretati colla lingua ebraica. Sebenico 1888. — Documenti inediti per la storia della fabbrica della cattedrale di Sebenico e del suo architetto Giorgio Orsini, detto Dalmatico. Sebenico 1891. — Le necropoli fenicie in Dalmazia. Sebenico 1890. — Dante Alighieri. Linguaggi da lui posseduti tra i quali l’ebraico. Sebenico 1901.
 
LIT.: (Nekrolog): Bullettino di archeologia e storia Dalmata, 17(1894) str. 80. — V. Miagostovich: Sebenicensi degni di ricordo. Il nuovo cronista di Sebenico (Trieste), 3(1895) str. 141–149; 4(1896) str. 197–201; 5–6(1897–98) str. 314–317. — Isti: L’ultimo capitolo del Prospetto cronologico della storia di Sebenico di mon. A. G. Fosco. Ibid., 4(1896) str. 55–66. — P. Kaer: Mr Giorgio Sisgorić e l’altare di san Girolamo nella Basilica cattedrale di Sebenico. Rivista dalmatica, 2(1900) 3, str. 286–307. — K. Stošić: Galerija uglednih Šibenčana. Šibenik 1936, 31–33. — Isti: A. J. Fosco. Dijecezanski list, 14(1939) str. 28–29. — A. Tambača: Šibensko iverje 1871–1941. Šibenik 1987, 122.
 
Lovorka Čoralić (1998)