FRANGEŠ, Oto

FRANGEŠ, Oto (Oton), agronom (Mitrovica, 5. IV. 1870 — Zagreb, 30. VII. 1945). Sin Šimuna, pedagoga i gospodarskog pisca. Gimnaziju završio 1886. u Zagrebu, diplomirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču 1889. Studij nastavio i doktorirao 1903. tezom Die Buša na Filozofskom fakultetu u Leipzigu. Prigodom proslave 550-obljetnice Sveučilišta u Heidelbergu promoviran je za doktora rerum politicarum honoris causa zbog uzdizanja seljaštva i poticanja gospodarskih sveza između srednje i jugoistočne Europe. Od 1891. asistent je na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima, a 1893. Zemaljska vlada u Zagrebu imenuje ga povjerenikom za gospodarstvo u Hrvatskoj. God. 1898. imenovan je profesorom Šumarske akademije Sveučilišta u Zagrebu. Od 1911. je dvorski savjetnik, a 1914. postaje i predsjednik Odjela za privredu BiH. Potom je 1917. premješten u Beč u Ministarstvo zajedničkih financija za poslove BiH kao predstojnik Odjela za gospodarstvo. Nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije vraća se u Zagreb i postaje ravnatelj Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1919–21. God. 1921. imenovan je profesorom Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavao agrarnu politiku, gospodarsku upravu i gospodarsku trgovinu te zadrugarstvo. Na poč. 1929. postavljen je za ministra u Ministarstvu poljoprivrede, ali 1931. podnosi ostavku na dužnost. Potom je do 1937. senator. Bio je član: American Academy of Political and Social Science u Philadelphiji, International Conference of Agricultural Economists, Austrijskoga gospodarskog društva te dopisni član Masarykove akademije i Poljodjelske akademije u Pragu. Boravio je na studijskim putovanjima u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj i Belgiji. Kao gost profesor predavao je 1907. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču te 1908. na sveučilištima u Krakovu i Leipzigu. Bio je predsjednik sekcije za poljodjelstvo Prve međunarodne konferencije u Ženevi 1927. i glavni referent na međunarodnim kongresima u Rimu 1927. i Pragu 1931. Za svoga rada u zemaljskim vladama u Zagrebu i Sarajevu, a posebice dok je bio ministar u Ministarstvu poljoprivrede u Beogradu, pridonio je sređivanju zakonodavstva u gospodarstvu i poljodjelstvu. Radove je objavljivao na više jezika u velikom broju zbornika sa znanstvenih skupova te znanstvenim i stručnim časopisima: Ekonomist (1924, 1926–27, 1935, 1937, 1940, 1942), Bulletin agraire (Prag 1926), Kolo Matice hrvatske (1927), Bulletin périodique (Liège 1928–29), Lisst-Gesellschaft (Berlin 1932), Revistǎ lumea (Bukurešt 1933), Věstník Československé akademie zemědělské (Prag 1933, 1939), Weltwirtschaftliches Archiv (Jena 1933, 1938, 1941), Bulletin de l’Institut international de l’agriculture (Rim 1934, 1939), Arhiv Ministarstva poljoprivrede (Beograd 1938), Europäische Revue (Berlin 1938–39, 1941), Revue économique internationale (Bruxelles 1938), Zemědělský archív (Prag 1939, 1940). Surađivao i u izvješćima o radu Zemaljske gospodarske uprave Kraljevine Hrvatske i Slavonije (1900, 1906–08, 1919–21). God. 1919–20. bio je glavni urednik Gospodarskog lista.