FUČIĆ, Branko

traži dalje ...

FUČIĆ, Branko, povjesničar umjetnosti (Dubašnica na Krku, 8. IX. 1920). Maturirao 1938. u Četvrtoj gimnaziji u Zagrebu te započeo studij slikarstva na Umjetničkoj akademiji. Diplomirao 1944. pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu predmetne skupine povijesti umjetnosti i kulture s arheologijom, nacionalna i opća povijest te talijanski jezik. Doktorirao 1965. pri Filozofskom fakultetu u Ljubljani tezom Srednjovjekovno zidno slikarstvo u Istri. Konzervatorsku službu započeo u Istri te u konzervatorskim zavodima u Zagrebu i Rijeci, a nastavio istraživačkim radom u ustanovama JAZU (danas HAZU) u Zagrebu i Rijeci. Umirovljen je 1990. — Javio se kao pjesnik objavljujući (i pod pseudonimom Toni Tinov) u Hrvatskoj prosvjeti (1937), Hrvatskoj smotri (1937–40), Novom ženskom listu (1938–39), Luči (1939–42) i dr. Pjesmama je zastupljen u antologiji Lirika hrvatskih sveučilištaraca (Zagreb 1939) i u talijanskom prijevodu u antologiji Il Melograno (Zagreb 1942). Kao konzervator snimao, inventarizirao i obrađivao povijesne, kulturne i umjetničke spomenike na terenu istarskog poluotoka, rižanske doline, Krasa, goričkoga kraja, Brkina, Gorskoga kotara, kvarnerskih otoka, Hrvatskog primorja, zadarske okolice i zadarskih otoka te proučavao arhivsku građu o spomenicima (gradski arhivi Cresa i Labina, Arhiv HAZU, Državni arhiv u Veneciji, župni i kaptolski arhivi Istre i kvarnerskih otoka). Glavno je područje njegova znanstvenog rada srednjovjekovna istarsko-primorska likovnoumjetnička, arheološka i glagoljskoepigrafička baština, napose fresko-slikarstvo. Pri istraživanju arheoloških i kulturnopovijesnih znamenitosti u Istri prenio je zanimanje s većih urbanih središta u agrarne gradiće u unutrašnjosti te na malom prostoru otkrio bogate tragove romansko-slavenske kulturne simbioze u graditeljstvu, slikarstvu i epigrafici, kojoj su najveći prinos dali domaći majstori i njihove radionice. U monografiji Istarske freske (1963) sintetizirao je rezultate vlastitih terenskih istraživanja, među kojima je šezdesetak novih lokaliteta i nalaza (ciklusi romaničkih fresaka u Humu, Svetoj Agati kraj Kanfanara, Bazgaljima, Draguću, Boljunu). U knjizi Vincent iz Kastva (1992) ciklus zidnih slika u crkvi sv. Marije na Škrilinah u Bermu atribuira Vincentu i još dvojici nepoznatih majstora iz njegove škole: majstoru Plesa mrtvaca i majstoru Pasije. Proučavajući freske, otkrio je na mnogima naknadno ugrebane glagoljske zapise, što ga je potaknulo na sustavno istraživanje glagoljskih epigrafskih spomenika i grafita ne samo u Istri i Primorju nego u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, ličkom i krbavskom zaleđu te Pokuplju, Pounju i Povrbasju. God. 1982. objavio je djelo Glagoljski natpisi, u kojemu je katalogizirao spomenike glagoljske epigrafike s više stotina jedinica, od čega su polovica njegovo otkriće, među njima i oni koji idu u kanon glagoljskih spomenika XI. i XII. st. (Plominski natpis, Grdoselski ulomak, Supetarski ulomak, Ročki glagoljski abecedarij, Humski grafit). Vodio je arheološka iskapanja u crkvi i u ruševinama glagoljaške opatije sv. Lucije kraj Baške na Krku (1955–57, 1991), iskapanja i konzerviranje starokršćanske katedrale sv. Marije na groblju u Osoru (1979–81) i u crkvi sv. Marka u Bućevu na Cresu (1994). Bavio se rekonstrukcijom oštećenih i fragmentarnih spomenika (Bašćanska ploča, Senjska ploča, Omišaljski natpis iz 1405). Postavio samostalno ili u suradnji više muzejskih zbirka i kulturnopovijesnih izložaba te izradio njihove kataloge (Minijatura u Jugoslaviji, suautor, Zagreb 1964; Izložba-glagoljica-vodič, u suradnji s Vandom Ekl, Rijeka 1968; Zagreb, riznica glagoljice, s Anicom Nazor i Š. Jurićem, Zagreb 1978). Suautor Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva te suradnik Likovne enciklopedije LZ u Zagrebu. Radove objavljivao u periodicima i zbornicima: Ljetopis JAZU (1949, 1953, 1960, 1966, 1978, 1988), Bulletin JAZU (1957–66, 1974, 1977, 1980, 1987), Riječka revija (1958), Starohrvatska prosvjeta (1959), Zbornik za umetnostno zgodovino (Ljubljana 1959), Peristil (1963–64), Krčki zbornik (1971), Senjski zbornik (1971–73, 1975), Slovo (1971, 1976, 1988), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1977), Fiskovićev zbornik (1980), Istra (1980), Teološki radovi (1981), Croatica Christiana periodica (1982), Buzetski zbornik (1985, 1989, 1990–92), Brački zbornik (1987), Symposium Methodianum (Neuried 1988), Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU (1988), Homo imago et amicus Dei. Miscellanea in honorem Ioannis Golub (Rim 1991), Studia Vrhbosnensia (1991), Liburnijske teme (1994), Vjesnik istarskog arhiva (1994) i dr. Od 1991. redoviti je član HAZU, od 1989. dopisni član SAZU. Dobio Herderovu nagradu (1985), Nagradu za životno djelo Republike Hrvatske (1988) i Nagradu za popularizaciju znanosti (1991).

DJELA: Istarske freske. Zagreb 1963. — Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (suautor). Zagreb 1979, 1985², 1990³. — Glagoljska epigrafika. Zagreb 1982. — Glagoljski natpisi. Zagreb 1982. — Sv. Marija od Lakuća. Dvigrad—Kanfanar. Pazin 1987. — Apsyrtides. Mali Lošinj 1990, 1995² (njemačko, talijansko i englesko izd.). — Vincent iz Kastva. Zagreb—Pazin, 1992 (njemačko, talijansko i englesko izd.). — Sv. Vid katedrala. Rijeka 1994 (njemačko, talijansko i englesko izd.). — Drivenik. Rijeka 1995. — Gaštronomija grišnoga fra Karla z Dubašnice. Rijeka 1996. — Vid Omišljanin. Rijeka 1996. — Terra incognita. Zagreb 1997.
 
LIT.: Branko Fučić. Ljetopis JAZU, 1979, 79, str. 516–519; 1981, 86, str. 320–321; 1984, 87, str. 334–335 (s popisom radova). — J. Tandarić: Glagoljica izvan knjiga. Croatica Christiana periodica, 6(1982) 10, str. 120–124. — S. Damjanović: To pisa meštar Branko. Oko, 11(1983) 286, str. 12. — E. Hercigonja: Saxa loquuntur. Odjek, 36(1983) 8, str. 6–7. — I. Lukežić: Liber magnus. Dometi, 16(1983) 11, str. 107–111. — I. Ružić: Branko Fučić, Glagoljski natpisi. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 32(1983) 1, str. 24. — R. Pernić: Fučiću dodijeljena Herderova nagrada. Otočki vjesnik, 7(1985) 55/57, str. 42–43. — V. Ekl: Vodič u doživljaje. Vjesnik, 51(1990) 15. XII, str. 16–17. — N. Mifka Profozić: Uz knjigu Vincent iz Kastva. Novi list, 46(1992) 25. IX, str. 18. — V. Kusin: »Tri ruke meštra Vincenta«. Vjesnik, 53(1992) 7. X, Pr., str. 14B–15B. — T. Maroević: Tercet iz Kastva. Kontura, 1992, 11/12, str. 56. — A. Šuljić: Vincent iz Kastva. Riječki teološki časopis, 1(1993) 1, str. 170–175. — D. Vukov-Colić: Vraške fraške glagoljaške. Vijenac, 4(1996) 59, str. 4–5.
 
Redakcija (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FUČIĆ, Branko. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6452>.