FUĆAK, Marijan Jerko

traži dalje ...

FUĆAK, Marijan Jerko, biblijski prevoditelj i teološki pisac (Pašac kraj Rijeke, 23. XI. 1932 — Zagreb, 2. XI. 1992). Članom Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda postao 1950. Filozofsko-teološki studij pohađao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu 1953–57, nastavio na Studio teologico Rimske franjevačke provincije u mjestu Frascati kraj Rima i zaključio 1960. magisterijem iz teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Na Istituto biblico studirao biblijske znanosti 1960–62. i postignuo magisterij 1962, a doktorat 1963. na Papinskom sveučilištu Antonianum u Jeruzalemu disertacijom Mandatum propheticum Jesu a Padre datum (Jo 12, 49s). Za svećenika je zaređen 1958. Djelovao kao predavač hebrejskog i grčkog jezika te biblijskih predmeta na filozofskim učilištima u Samoboru 1964–65. i Rijeci 1965–77. te na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci 1965–66. U Zagrebu je biblijsku teologiju predavao u Institutu za teološku kulturu laika 1968–69, u Katehetskom institutu 1978–92. i Institutu za kršćansku duhovnost KBF 1987–92, u Odjelu za kršćanski nazor Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove 1972–75. te u Jeruzalemu na Studium biblicum franciscanum 1976. Na katedri Svetog pisma Novog zavjeta KBF predavao uvod i egzegezu Evanđelja te biblijsku teologiju kao predavač od 1969, asistent od 1970, docent od 1972. i izvanredni profesor od 1991. Znanstvenim biblijskim, teološkim te filološkim raspravama i člancima, recenzijama i osvrtima, kao i prilozima teološke publicistike, surađivao je u listovima i časopisima Bogoslovska smotra (1966–68, 1970–73, 1975, 1977, 1980–82, 1985–86, 1988), Kairos (1966–67), Marijin Trsat (1968), Upoznajmo Bibliju (1968–70), Effatha (1969, 1972), Svesci (1969), Obavijesti Hrvatske franjevačke provincije (1971–72), Vrijeme i riječ (1974–75), Kateheza (1985), Liturgijsko-pastoralni listić (1987–88) te u zbornicima Mi, Crkva i drugo (Zagreb 1971), Isus Krist jedini Spasitelj svijeta (Zagreb 1984), Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću (Osijek 1985), Skrivnost Cerkve in službe v Cerkvi (Ljubljana 1986), Zbornik Josipa Horaka (Zagreb 1988), Zbornik Franje Careva (Makarska 1991). Preveo je Praktični rad s Biblijom danas (Zagreb 1975), U Gospodinu Isusu. Pavlove poslanice u obliku molitve (Zagreb 1986) P. Hilsdalea, Molitve prije i poslije jela (Zagreb 1988) J. L. Kerremansa i Evo, sve činim novo (Zagreb 1991) C. Mestersa. Bio jedan od urednika tzv. Zagrebačke Biblije (Zagreb 1968), biblijski i teološki redigirao Evanđelistar (Zagreb 1989) i Katehetski leksikon (Zagreb 1990) te s B. Dudom preveo Novi zavjet s uvodima i bilješkama Ekumenskog prijevoda Biblije (Zagreb 1992) kao i Novi zavjet Jeruzalemske Biblije (Zagreb 1996) za koju je također preveo komentare Psalama i Mudrosnih knjiga. S B. Dudom preveo je Novi zavjet (Zagreb 1972) i priredio cjelokupni hrvatski lekcionar, tj. izbor biblijskih čitanja, Rimski misal: red čitanja u 9 obrednih knjiga. Prethodnim istraživanjem povijesti hrvatskih lekcionara od XV. st. do našeg vremena F. je provjerio i obrazložio spoznaje o njihovoj crkvenoj i kulturnoj posebnosti. Istodobno je proučio prevodilačke biblijske probleme i ponudio rješenja koja poštuju tradiciju biblijskog prevodilaštva, napose novijih prevodilaca P. Vlašića i N. Žuvića. Njegova rješenja prihvaćaju k tome novu biblijsko-teološku terminologiju koja je u skladu sa suvremenom biblijskom znanošću. Svojim prevodilačkim rješenjima, novom transkripcijom i transliteracijom biblijskih imena postavio je znanstvene temelje suvremenom biblijskom prevođenju. Priredivši biblijski tekst za Ilustriranu Bibliju mladih (Zagreb 1968) i prevevši tekst za Praktični rad s Biblijom (Zagreb 1975, 1987), omogućio je izobrazbu i djelovanje animatorima biblijskog pastorala, što je zajedno s teološkom izobrazbom laika putem spisa Dopisne teologije pionirski pothvat u teološkoj formaciji u nas. Taj posao i izradba Hrvatskog lekcionara su istodobno i osobit prilog crkvenoj obnovi u duhu Drugoga vatikanskoga koncila u nas. Za potrebe studenata napisao je skripta Evanđelje ljubljenog učenika (Zagreb 1973, 19862), Uvod u teologiju sinoptika (Zagreb 1973), Događaj Isus Krist. Uvod u novozavjetnu biblijsku teologiju (Zagreb 1985), Evanđelje Isusova djetinjstva. Tumačenje i aktualizacija (Zagreb 1989) i Nastanak i bogoduhost Biblije (Zagreb 1992). Bio urednik biblijskog dijela časopisa Vrijeme i riječ 1975–76. te urednik i voditelj Dopisne teologije 1978–89. Sudionik je međunarodnih kongresa i kolokvija bibličara te član više inozemnih bibličarskih udruga.

DJELA: Mandatum propheticum Jesu a Patre datum (Jo 12, 49s). Romae 1965. — Šest stoljeća hrvatskoga lekcionara u sklopu jedanaest stoljeća hrvatskoga glagoljaštva. Zagreb 1975.
 
LIT.: J. Kolarić: J. Fućak, Šest stoljeća hrvatskog lekcionara. Bogoslovska smotra, 46(1976) 4, str. 526–528. — S. Kovačić: Šest stoljeća hrvatskog lekcionara. Crkva u svijetu, 11(1976) 4, str. 382–387. — J. Tandarić: Jerko Fućak, Šest stoljeća hrvatskog lekcionara u sklopu jedanaest stoljeća hrvatskog glagoljaštva. Slovo, 1976, 25/26, str. 432–440. — G. Raspudić: Osvrt na prijevod Novog zavjeta. Služba Božja, 17(1977) 1, str. 80–88; 2, str. 173–182; 3, str. 269–278. — K. Kosor: O jeziku »Novog zavjeta« Kršćanske sadašnjosti. Ibid., 18(1978) 2, str. 176–184; 3, str. 265–277. — B. Duda: Ime mu je bilo znak. Kana, 23(1992) 11, str. 26–27. — B. Duda i Z. Linić: Biblija mu je bila najdublja ljubav. Glas Koncila, 31(1992) 46, str. 1, 5. — Diaconus verbi. Marijan Jerko Fućak 1932–1992. Zagreb 1995.
 
Franjo Emanuel Hoško (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FUĆAK, Marijan Jerko. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6458>.