GAVRILOVIĆ, Miodrag

traži dalje ...

GAVRILOVIĆ, Miodrag, dramski glumac (Osijek, 5. VII. 1922). Sin dramskoga glumca i redatelja Aleksandra (Ace) i glumice Marije (Mice). Završio gimnaziju u Osijeku, a daljnje školovanje prekinuo 1941. zbog rata. God. 1942. postaje članom osječkog HNK do 1945, kada odlazi u Narodno kazalište u Zadar, gdje provodi jednu sezonu nastupajući kao Forlipopoli (C. Goldoni, Mirandolina), Popiva (M. Držić, Dundo Maroje). Od 1946. do 1948. boravi na Cetinju u crnogorskom Narodnom pozorištu. Kao prvak Drame toga kazališta ostvario zapažene uloge: Maks (I. Cankar, Kralj Betajnove), Hljestakov (N. V. Gogolj, Revizor), Smith (K. Simonov, Rusko pitanje), Rjabinjin (B. L. Gorbatov, Mladost otaca). Na osječkoj je pozornici ponovno od 1949. do 1969, s kraćim prekidima 1961. kada je nastupao u Dramskom pozorištu u Beogradu. God. 1969. odlazi u Savremeno pozorište u Beograd, gdje ostaje do umirovljenja 1979. Neosporna talenta, glumački izražajan, ugodna glasa i jasne dikcije, udahnjivao je život scenskim likovima, među kojima se ističu oni u Krležinim dramama: Križovec (U agoniji), Oliver Urban (Leda), Kadet Horvat (U logoru), Krešimir Horvat (Vučjak); u Cankarovim: Jerman (Sluge), Jernej (Sluga Jernej i njegovo pravo); u Shakespeareovim: Jago (Otelo), Mercuzio (Romeo i Julija), Vratilo (San ljetne noći), Andrija (Na Tri kralja); u Držićevim: Popiva, Pomet (Dundo Maroje), Munuo (Skup), Tripče (Tripče de Utolče); te Spiegelberg (F. Schiller, Razbojnici), Vincenco (M. Božić, Povlačenje), Diogeneš (T. Brezovački, Diogeneš), Ilarije Šalić (J. Kosor, Požar strasti), Krečinski (A. V. Suhovo-Kobilin, Svadba Krečinskog) i Sin (T. Williams, Staklena menažerija). God. 1961. dobio je Nagradu grada Osijeka za uloge Don Zane (R. Marinković, Glorija), Ivande (P. Budak, Na trnu i kamenu), Hljestakova (N. V. Gogolj, Revizor) te za interpretacije likova u Nušićevim djelima (Pera Kalenić, Gospođa ministarka; Spira, Narodni poslanik; Mile, Pokojnik; Gospodin Matković, Mister Dolar). — Njegova žena Mira (Dalj, 21. IV. 1924) također je bila članicom osječke Drame od sezone 1948/49. do 1971, kada zbog bolesti napušta pozornicu.

LIT.: V. Kurbel (V. K.): Leda opet na osječkoj sceni. Glas Slavonije, 11(1953) 13. XII, str. 5. — Isti: Gospođa ministarka ponovo na osječkoj sceni. Ibid., 12(1954) 23. II, str. 3. — Isti: Staklena menažerija na osječkoj sceni. Ibid., 2. III, str. 3. — Isti: Zajednički stan na osječkoj sceni. Ibid., 16. IV, str. 5. — R. Wolf: Krležin dramski ciklus na osječkoj pozornici. Naprijed, 11(1954) 3, str. 6. — V. Kurbel (V. K.): Dundo Maroje u novoj postavi. Glas Slavonije, 14(1956) 23. III, str. 6. — Isti: Glorija na osječkoj sceni. Ibid., 18. V, str. 6. — Isti: Vučjak na osječkoj sceni. Ibid., 3. VII, str. 6. — Isti: Osječka premijera U logoru. Ibid., 15(1957) 14. XII, str. 6. — Isti: Prva drama u sadašnjoj osječkoj sezoni. Ibid., 16(1958) 14. XI, str. 7. — Isti: Mister Dolar na osječkoj sceni. Ibid., 17(1959) 4. I, str. 5. — P. Blažek (P. B.): Reformator Alfa na osječkoj sceni. Ibid., 22. III, str. 7. — Isti: Posadi jabuke, sine. Ibid., 28. IV, str. 7. — J. Puljizević: Elementarna snaga... Vjesnik, 25(1964) 23. X, str. 5. — Isti: Nevješta komika oko vjenčanja. Ibid., 26(1965) 19. II, str. 5. — A. Bogner-Šaban: Kazališni Osijek. Zagreb 1997.
 
Željka Čavka (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GAVRILOVIĆ, Miodrag. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6692>.