GLASER, Josip

GLASER, Josip, pedagog (Weizenried, danas Girnic kraj Moldove Noue, 19. III. 1842 — Zagreb, 15. X. 1920). Češkoga je podrijetla. Četvrti razred glavne škole polazio u Beloj Crkvi, realku u Pančevu 1859, gdje je 1861–62. završio i dvogodišnji učiteljski tečaj. Bio pomoćni učitelj u Seleuşu, potom podučitelj u trivijalnoj školi u Slatini Timişu, učitelj u glavnoj školi u Caransebeşu, od 1865. u Petrovaradinu te od 1868. pravi učitelj u glavnoj školi u Srijemskim Karlovcima. Školovanje nastavio u novoutemeljenom Pedagogiju u Beču, koji je završio 1870. položivši ispit za nastavnika građanske škole iz pedagogije, njemačkog jezika, povijesti i zemljopisa. U međuvremenu 1869. položio ispit za nadučitelja. Za školovanja u Beču slušao na sveučilištu dijetetiku i školsku higijenu, a u Politehničkoj školi svršio gospodarski tečaj. Razvojačenjem Vojne krajine dobio je 1871. mjesto u učiteljskoj školi u Petrinji, gdje je predavao do umirovljenja 1897. God. 1881. izabran je za člana Zemaljskoga školskog vijeća, a 1889. dobio je naslov profesora. Od 1872. pravi je član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, a od 1917. počasni. U stručnom i znanstvenom radu bavio se pedagoškim i staleškim pitanjima iz odgojno-obrazovne teorije i obrazovanja odraslih (Prvo godišnje izvješće c.k. učiteljišta u Petrinji, 1873–74; Napredak, 1882, 1895). Autor je jednoga od prvih udžbenika iz psihologije u nas, koji je prvotno izišao pod naslovom Oris psihologije u zagrebačkom Napretku (1875–76). Opsežnu raspravu O čustvima objavio 1890–91. u Godišnjem izvješću Kr. učiteljske škole i vježbaonice u Petrinji. Pristajući uz poznate liberalne pedagoge F. Bernekea i F. Dittesa, zastupao je empirijsku psihologiju. S istih pozicija napisao je i udžbenik Logika. Pedagogijske slike s puta po Njemačkoj i Švicarskoj, gdje je boravio potporom vojnog ministarstva 1871. radi upoznavanja školskog sustava pučkih i učiteljskih škola, objavio u više nastavaka u Prosvjeti (1872). Pisao i o povijesti Petrinje (Agramer Zeitung, 1874, 166–168); djelo Topografija i poviest Petrinje ostalo u rukopisu. Suradnik je Pedagogijske enciklopedije (Zagreb 1895–1916). Potpisivao se J. G.