GODEMIR

traži dalje ...

GODEMIR (Godimir), hrvatski ban (?, druga pol. X. st. — ?, prva pol. XI. st.). U redoslijedu banova dolazi poslije Pribine. Spominje se u ispravi kojom njegova sestra Jelenica (Heleniza) 1028. daruje samostanu sv. Krševana u Zadru zemlju u gradskoj okolici. Prema Kronologiji Ivana arhiđakona Goričkog, kada se vlast hrvatskog biskupa proširuje sve do Drave 1030-ih, G. je ban Slavonije. To bi bilo u skladu sa spominjanjem Godemira, u ispravi kralja Petra Krešimira IV. datiranoj 1066/67, kao ranije moćnog bana u doba kralja Držislava.

LIT.: F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877. — F. Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — V. Novak i P. Skok: Supetarski kartular. Zagreb 1952. — M. Kostrenčić, J. Stipišić i M. Šamšalović: Diplomatički zbornik, 1. Zagreb 1967. — V. Novak: Mare nostrum Dalmaticum. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16–17(1969) sl. 3. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1971. — M. Švab: Prilog kritici odlomka »Kronologije«, djela pripisivanog arhiđakonu Goričkom Ivanu. Historijski zbornik, 35(1982) str. 140–141. — N. Klaić: Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb 1990. — I. Goldstein: Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995. — Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, 1. Zagreb 1997.

Mladen Švab (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GODEMIR. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7020>.