HADŽI, Jovan

traži dalje ...

HADŽI, Jovan, zoolog (Temišvar/Timişoara, 22. XI. 1884 — Ljubljana, 11. XII. 1972). Klasičnu gimnaziju završio u Zagrebu 1903, biologiju studirao u Beču gdje je 1907. i doktorirao tezom O živčanom sustavu hidre. Po svršetku studija vraća se u Zagreb, gdje je od 1907. u Narodnom zoološkom muzeju, potom postaje asistent i od 1913. docent u Komparativno-anatomskom zavodu. Do 1920. predaje komparativnu anatomiju, histologiju i anatomiju beskralježnjaka na Mudroslovnom fakultetu, a istodobno je i čuvar »komparativno-anatomičke zbirke« i morskog akvarija u Zagrebu koji je s L. Carom postavio 1910. God. 1920. odlazi u Ljubljanu gdje je najprije izvanredni pa od 1921. redoviti profesor i voditelj katedre za zoologiju na upravo otvorenom ljubljanskom Sveučilištu. Upravitelj je Instituta za biologiju SAZU od 1951. do kraja života. Njegov znanstveni rad obuhvaća morfologiju, sistematiku i filogenezu nižih morskih životinja, napose žarnjaka i mahovnjaka. Sudjelovao je 1913–14. u istraživačkim krstarenjima po Jadranu brodom »Vila Velebita« te obradio plankton Kvarnera i Bakarskog zaljeva. Istraživao je i faunu visokih planina te podzemlja, posebice škorpione i lažipauke. Otkrio je više od stotinu novih vrsta i rodova. Na temelju poznavanja mnogih skupina životinja izradio je 1931. i prvu zoogeografsku kartu tadašnje Jugoslavije. Istodobno je proučavao razvitak životinja. Upozorio je na velik broj nejasnoća u starom shvaćanju srodstva među životinjskim skupinama. God. 1944. postavio je tzv. turbelarijsku teoriju kojom tumači razvitak virnjaka od primitivnih trepetljikaša. Poslije proširuje istraživanja srodnih odnosa na sve beskralježnjake i 1963. izdaje u Engleskoj knjigu The Evolution of the Metazoa, a potom slijede izdanja na slovenskom i hrvatskom jeziku. U tim djelima iznosi nove ideje o razvitku životinja, koje su potvrdili i prihvatili mnogi zoolozi širom svijeta. Objavio je oko dvije stotine rasprava i članaka u časopisima i publikacijama Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1906–14, 1929–36), Arbeiten aus den Zoologischen Instituten (Beč 1907–09), Rad JAZU (1909, 1911–15, 1918–19, 1923, 1928, 1950), Zoologischer Anzeiger (Leipzig 1909, 1911), Biologisches Zentralblatt (Leipzig 1911–12), Priroda (1911–14, 1927–29, 1936–39), Prirodoslovna istraživanja JAZU (1914, 1916, 1919, 1930, 1933), Izvješća JAZU (1915–17, 1919, 1923, 1930, 1933), Hrvatska njiva (1917–18), Liječnički vjesnik (1917–18, 1920, 1931), Nastavni vjesnik (1918–20), Glas Srpske kraljevske akademije (Beograd 1923, 1930, 1932, 1940), Ljetopis JAZU (1925–27), Glasnik Muzejskega društva za Slovenijo (Ljubljana 1926–27, 1929), Glasnik Entomološkog društva (Beograd 1928–29), Bulletin international de l’ Académie yougoslave (1930, 1933), Arhiv za hemiju i farmaciju (1931), Palaeontologische Zeitschrift (Berlin 1931), Ribarski kalendar (1931–36), Biologia generalis (Beč 1935), Glasnik Skopskog naučnog društva (1936–37), Proteus (Ljubljana 1937–38, 1940–41), Acta Adriatica (1938), Godišnjak Oceanografskog instituta (1939), Zbornik Prirodoslovnega društva (Ljubljana 1939, 1941, 1943, 1948), Prirodoslovne razprave SAZU (1940, 1942, 1955, 1958–59, 1963, 1966, 1968, 1973), Biološki vestnik (Ljubljana 1952, 1957), Nature (London 1952), Bulletin scientifique (1953, 1955, 1958–59, 1963, 1965–66), Systematic Zoology (1953), Naše jame (Ljubljana 1959, 1963, 1965, 1968). Autor je nekoliko knjiga te autor ili suautor više srednjoškolskih udžbenika iz zoologije. Bio je član SAZU od njezina osnutka 1938. te član Čehoslovačke akademije u Pragu.

DJELA: Turbelarijska teorija knidarjev. Ljubljana 1944. — Novi pogledi u filogeniji Metazoa. Zagreb 1952. — The Evolution of the Metazoa. Oxford 1963. — Razvoj mnogoceličarjev. Ljubljana 1964. — Novi pogledi na filogenezu i prirodni sistem životinjskog sveta. Beograd 1970. — Razvojna pota živalstva. Ljubljana 1970.
 
LIT.: M. Zei: Znanstveno delo profesorja Jovana Hadžija. (Ob sedemdesetletnici). Biološki vestnik (Ljubljana), 3(1954) str. 7–17. — S. Urban: Dr Jovan Hadži i njegovo djelo. Povodom njegovog sedamdesetog rođendana. Priroda, 42(1955) 2, str. 53–58. — Z. Števčić: Borba za turbelarnu teoriju. Ibid., 55(1968) 2, str. 51–54. — J. Bole: (Nekrolog). Biološki vestnik, 20(1972) str. (3–5). — Spomenica. Sto godina znanstvenog i nastavnog rada iz zoologije na Sveučilištu u Zagrebu. Zagreb 1974. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974.
 
Jasna Šikić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HADŽI, Jovan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7040>.