GOLDSTEIN, Slavko

GOLDSTEIN, Slavko, nakladnik i publicist (Sarajevo, 22. VIII. 1928). Kao žrtva protužidovskih progona 1941. prekida školovanje i bježi iz Karlovca; u proljeće 1942. odlazi u partizane, 1943. zarobljen; pobjegao i završio ratovanje kao časnik u karlovačkoj brigadi. Maturirao u Karlovcu 1947; na zagrebačkome Filozofskom fakultetu studirao književnost i filozofiju. Od 1947. surađuje u Studentskom listu i časopisu Izvor, od 1951. u Vjesniku. Bio je član osnivačke redakcije VUS-a 1952–53, komentator i urednik u Radio-Zagrebu 1954–58, urednik kulturne rubrike i zabavnih priloga VUS-a 1959–60, potom slobodni filmski radnik. Od 1969. glavni urednik Novinskog izdavačkog poduzeća »Stvarnost«, zatim utemeljitelj i do 1983. direktor Sveučilišne naklade »Liber«, pa urednik hrvatskih izdanja slovenskog poduzeća Cankarjeva založba do 1990, kada osniva obiteljsko Nakladno poduzeće »Novi Liber«. Filmskim je kritikama, putopisima, reportažama, vanjskopolitičkim i unutrašnjopolitičkim komentarima povremeno surađivao u VUS-u, Startu, tjednicima Danas, NIN, Globus i Horizont, u časopisima Kritika, Filmska kultura, Kulturni radnik; suautor je monografije Okrug Karlovac 1941 (Zagreb 1965). Filmom se počeo baviti kao scenarist i redatelj dokumentarnih filmova (Riječka luka, 1949; Drežnica, 1964; 19 pitanja iz 1968, Koncert za čehoslovačke turiste, oba 1969), a nastavio kao scenarist ili koscenarist igranih filmova (Signali nad gradom Ž. Mitrovića, 1960; Potraga za zmajem J. Kavčiča, 1961; Nevesinjska puška Ž. Mitrovića, 1963; Prometej s otoka Viševice V. Mimice, 1964, nagrada Jelen u Puli 1964; Četvrti suputnik B. Bauera, 1967; Prvi splitski odred V. Berčića, 1972; Akcija stadion D. Vukotića, 1977, Zlatna arena za scenarij u Puli 1977). Kao nakladnik zapažen je osobito po pokretanju i izdavanju istaknutih djela hrvatske kulture (Povijest hrvatske književnosti, 1–5; Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, 1–2; Povijest hrvatske glazbe; Povijest baroka u Hrvatskoj; Povijest egzaktnih znanosti; Rječnik hrvatskoga jezika; Rječnik stranih riječi i dr.) te reprintiranju nekih kapitalnih djela hrvatske kulturne baštine (Danica ilirska 1835–49; Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe F. Vrančića iz 1595; Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483; Gazophilacium I. Belostenca iz 1651, Krležin časopis Danas iz 1934. i dr.). Kao politički komentator 1980-ih kritizirao je politički i ekonomski sustav te iznosio prijedloge za demokratsku reformu (Prijedlog 85, Zagreb 1985; Reforma u deset točaka s M. Korošićem, Danas, 1987, 2. XII; Što će biti s nama, Ibid., 1988, 2. VIII). Jedan je od utemeljitelja Hrvatske socijalno-liberalne stranke 1989. i njezin prvi predsjednik te koordinator Koalicije narodnog sporazuma na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990, a 1993–98. izdaje i uređuje dvomjesečnik za kulturu demokracije Erasmus. Bio je predsjednik Židovske općine u Zagrebu 1986–90. i predsjednik Kulturnog društva »Miroslav Šalom Freiberger« 1990–92. Suradnik je izdanja Jewish Heritage in Zagreb and Croatia (Zagreb 1993), Antisemitizam, holokaust, antifašizam (Zagreb 1996, engleski prijevod 1997), Obitelj (Zagreb 1996), Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj (Zagreb 1998), Holokaust u Zagrebu (Zagreb 2001); za rad u židovskoj zajednici dobio je medalju grada Jeruzalema. Dobitnik je dviju godišnjih novinarskih nagrada »Otokar Keršovani«.