ANTONIETTI, Josip

traži dalje ...

ANTONIETTI, Josip, političar (Rab, 1833 — Rab, 11. IV 1898). Podrijetlom je iz imućne obitelji koja se preselila u Italiju te je ondje proveo djetinjstvo i završio škole. Na pravnom fakultetu u Padovi doktorirao je 1861. Iste godine odlazi u Zadar i zapošljava se najprije kao vježbenik, zatim kao pristav u financijskom odvjetništvu. God. 1862. sudjelovao je u osnivanju Narodne čitaonice kojoj je bio član prve uprave. Bio je zastupnik vanjskih općina Zadra, Paga i Raba u Dalmatinskom saboru (1870–1876; 1876–1883) te u Carevinskom vijeću u Beču (1870–1873). God. 1870–1876. bio je prisjednik Zemaljskog odbora, a 1877. imenovan je savjetnikom Namjesništva za građanske poslove i povjerenikom vlade u Dalmatinskom saboru. — Od 1861. pripadao je Narodnoj stranci. Glasujući 6. III 1873. u Carevinskom vijeću za novi izborni zakon (zajedno sa Stjepanom Mitrovim Ljubišom, Ivanom Danilom, Josipom Fontanom i Đorđem Vojnovićem) suprotstavio se naputku narodnjaka da postupe kao i poljski zastupnici tj. da glasuju protiv zakonske osnove o izravnim izborima za Carevinsko vijeće i da, ako Poljaci napuste Carevinsko vijeće, i oni tako postupe. Glasovanje »bečke petorice« prouzročilo je raskol u Narodnoj stranci, pa su oni osnovali Narodno-srednjačku stranku, što je – uz žestoku narodnjačko-zemljašku polemiku – općenito usporilo razvitak narodnog pokreta. A. je iz uprave Narodnog lista prešao u list petorice Zemljak (1873–1876), a 1883. povukao se iz službe i političkog života.

LIT.: (Kritika petorice). Narodni list, 12(1873) 22, str. 1–2; 28, str. 1; 29, str. 1; 76, str. 1; 88, str. 1; 13(1874) 40, str, 1. — Mihovil Pavlinović: Različiti Spisi. Zadar 1875, 24–27, 47–50. — (Imenovanje Josipa Antoniettia). Narodni list, 16(1877) 40, str. 3. — Glavniji odgovori c. k. vladinog povjerenika dvorskog savjetnika Dr J. Antoniettia, kroz minulo saborsko zasjedanje, Ibid., 20(1881) 70, str. 2. — Ante Palavršić i Benedikta Zelič: Korespondencija Mihovila Pavlinovića, 4. Split 1962, 61, 62, 289, 381, 557. — Vjekoslav Maštrović: Hrvatska društva u Zadru (1848–1920). Zadar (zbornik). Zadar 1964, 474. — Isti: Izdavačka djelatnost na hrvatskom jeziku u Zadru od 1860. do 1960. Ibid., 750. — Rade Petrović: Nacionalno pitanje u Dalmaciji u XIX stoljeću. Sarajevo 1968, 459. — Dinko Foretić: Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji (u: Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri). Zagreb 1969, 41, 82, 126, 146, 189. — Julije Grabovac: Narodne čitaonice. Ibid., 216. — Ivo Perić: Dalmatinski sabor 1861–1912 (1918). Zadar 1978, 218, 219, 225, 227. — Trpimir Macan: Miho Klaić. Zagreb 1980. — Nikša Stančić: Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), 11. Zagreb 1980. — Isti: Narodni preporod u Dalmaciji. Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća. Zagreb 1981, 244, 245.
 
Mladen Švab (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANTONIETTI, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/745>.