HENNEBERG, Ružica

HENNEBERG, Ružica (Heneberg), agronomka, biologinja i genetičarka (Zagreb, 24. XI. 1920). Kći Većeslava, kulturnog povjesničara. Realnu gimnaziju završila 1939. u Zagrebu, gdje je diplomirala 1943. agronomiju na Gospodarsko-šumarskom fakultetu te 1955. biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. U Institutu za nuklearna istraživanja u Vinči završila je 1958. tečaj za primjenu radioizotopa u poljodjelstvu. Doktorirala je 1962. tezom Nasljeđivanje nekih ekonomski važnih svojstava kod križanaca Pisum sativum x Pisum arvense. Po diplomiranju radi u Zavodu za botaniku, a od 1944. u Zavodu za povrtlarstvo Gospodarsko-šumarskoga (poslije Poljoprivrednog) fakulteta u Zagrebu. Od 1945. je na državnim poljoprivrednim dobrima u Kerestincu i Trenkovu. Od 1948. asistentica je u Saveznom institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Zemunu te u Zagrebu od 1951. u Institutu za eksperimentalnu biologiju JAZU i od 1957. u Zavodu za genetiku i oplemenjivanje bilja Poljoprivrednoga fakulteta. God. 1965. postaje znanstvenom suradnicom, 1975. izvanrednom i 1981. redovitom profesoricom u tom zavodu. Umirovljena je 1991. Njezina osnovna znanstvena djelatnost je istraživanje nasljeđivanja i oplemenjivanja najznačajnijih kvantitativnih svojstava jednogodišnjih mahunarki, posebice graška i soje. Autorica je nove priznate sorte graška, ozimoga slatkoga krmnoga graška bijelog cvijeta (1987) te suautorica 9 priznatih sorti soje. U suradnji s kemičarima, fitopatolozima i mikrobiolozima istražuje mogućnost povećanja priroda i kakvoće sojina zrna ispitujući vitamine, bjelančevine i masne kiseline te kompatibilnost fungicida i bakterije Bradyrhizobium japonicum pri doradi sojina sjemena. U okviru Europskog istraživačkog centra FAO za soju radi na ispitivanju novih europskih kultivara i održanja sortimenta, a sudjeluje i u Europskom oplemenjivačkom programu za soju. Bila je organizatorica skupljanja, održavanja i opisivanja genske kolekcije kulturnih vrsta bilja u zemunskom Institutu 1948–51. i Arboretumu Trsteno 1951. te od 1987. nositeljica dijela projekta Banka biljnih gena, koji obuhvaća jednogodišnje mahunarke. U suradnji s Europskom ekonomskom zajednicom istražuje sredozemne vrste bob, slanutak i leću. Znanstvene i stručne radove objavljuje u časopisima Biljna proizvodnja (1953), Rad JAZU (1959), Savremena poljoprivreda (Novi Sad 1961), Poljoprivredna znanstvena smotra (1966, 1972, 1974–75, 1980–81, 1983, 1991–92), Zeitschrift für Acker- und Pflanzenbau (Berlin—Hamburg 1981, 1984), Agronomski glasnik (1986, 1989–90), Poljoprivredne aktualnosti (1989), Znanstvena praksa i poljoprivredna tehnologija (Osijek 1990), Eurosoya Newsletter (Beč 1992). Autorica je poglavlja u knjigama Paule Pavlek i dr. Mrkva (Zagreb 1979) i Špinat (Zagreb 1982). Suautorica je poglavlja o soji u knjizi Oplemenjivanje bilja (Zagreb 1996) te više skripata.