HOFFMANN, Josip
traži dalje ...HOFFMANN, Josip (Dvoranić, Josip), pravnik, publicist, privrednik (Karlovac, ?, 1827 — Zagreb, 19. III. 1892). Ponegdje se pogrešno navodi da je rođen u Varaždinu (Narodne novine, 1892). Srednju školu polazio je dijelom u Zagrebu, gdje je i započeo studij prava u Kr. akademiji znanosti, a dovršio ga u Beču, gdje je stekao i doktorat prava (prije 1851). Kao pristaša hrvatskoga narodnog preporoda promijenio je prezime u Dvoranić (službena dozvola tek 13. III. 1850). Surađivao je pod tim prezimenom u Gajevim Novinama horvatsko-slavonsko-dalmatinskim od 1848. do 20. VI. 1849, kada se pridružuje B. Šuleku i E. Vrbančiću koji istupaju iz redakcije. Postaje suradnik zagrebačkog lista Slavenski jug, koji uređuje Šulek (službeno od 11. VIII. 1849), a za Šulekove bolesti uređuje ga od listopada do početka prosinca. Potpisivao se J. D. Istovremeno je surađivao i u zagrebačkom listu Südslavische Zeitung. Nakon prestanka izlaženja lista Slavenski jug (u veljači 1850), kada Šulek pokreće Jugoslavenske novine, Dvoranić je naveden kao odgovorni urednik (zabranjene su 16. XII. 1850). On mijenja svoje političko uvjerenje i 1851, spremajući se za odvjetnički ispit, traži ponovno promjenu prezimena u Hoffmann, navodeći da ga je promijenio zbog »ilirskog terora« (kao Dvoranić spominje se u nekoj parnici još i 1854). Odvjetništvom se bavio do 1862. kada je imenovan za kraljevskoga javnog bilježnika u Zagrebu. Tu je dužnost obavljao do kraja života. Imao je udjela i u gospodarskom životu Zagreba kao suvlasnik tvornice parketa (Društvo tvornice parketa) 1872–79. i član upravnog odbora Hrvatske eskomptne banke (od 1872). U 1860-im pristajao je uz ideje Samostalne narodne stranke, a kao pristaša Neodvisne narodne stranke izabran je u kolovozu 1881. za zagrebačkoga gradonačelnika i tu dužnost obavljao do kolovoza 1885. U tom razdoblju obavljeni su nova unutarnja organizacija gradskog poglavarstva i sve predradnje za veliki zajam za razvoj grada, restaurirana je crkva sv. Marka, otvorena Strossmayerova galerija (1884). Potkraj života izgubio je imetak (dio još 1873. za gospodarske krize – bečki burzovni krah), koji je konfisciran zbog nedopuštenih postupaka njegova zamjenika na mjestu javnog bilježnika Dragana Schlintnera dok je bio gradonačelnik. — Objavio je stručni rad O pravnoj naravi bilježničkog poslovanja (Mjesečnik Pravničkog društva u Zagrebu, 1889).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
HOFFMANN, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/7728>.