ANTUNOVIĆ, Kristofor (Krile) Nikolin

traži dalje ...

ANTUNOVIĆ, Kristofor (Krile) Nikolin (Christophorus Ragusinus), slikar (Ston, oko 1510/1520 — poslije 1580). U starijoj se stručnoj literaturi držalo da je sin Nikole Božidarevića, pa je stoga krivo uvršten u tu porodicu. A. je sin kalafata Nikole Antunovića iz Stona. Došao je u Dubrovnik 1529. i učio kod slikara Piera Giovannijeva iz Venecije pet godina, a zatim je još neko vrijeme bio u njegovoj radionici. God. 1541. radi barjak za bratovštinu kamenara koji su imali sjedište u crkvi Domino. Na barjaku koji je sačuvan, prikazao je Bogorodicu, Sv. Marina, Sv. Vlaha i još jednog sveca. Dobio je 1552. narudžbu da za dvije godine izradi poliptih za glavni oltar crkve Sv. Marije u Pakljeni na Šipanu, a po uzoru na poliptih glavnog oltara crkve Sv. Marije na Badiji kod Korčule. Poliptih u Badiji nije sačuvan, a može se pretpostaviti da je također bio njegovo djelo. Pakljenskom poliptihu, a po svoj prilici i badijskom, uzor je poliptih Tiziana i njegove radionice iz crkve Sv. Lazara u Dubrovniku (danas u dubrovačkoj katedrali). U odnosu na Tizianov poliptih A. je izvršio niz promjena: na srednjem je polju, kao i na Tizianovu, Uznesenje Bogorodice, ali u drugoj varijanti, naročito u gornjem dijelu. Na donjem desnom polju dodan je lik Sv. Katarine, iznad njega polje sa svecima Jerolimom i Rokom. Na donjem lijevom polju dodao je Sv. Vasilija, u gornjem Sv. Franju i Sebastijana. U luneti, koja također ne postoji na Tizianovoj slici, prikazao je Boga Oca među anđelima. Poliptih je potpisao »Christophorus Ragusinus pinxit«. Slikao je u sirovim odnosima boja bez Tizianove snage, svježeg kolorita i razigrane rasvjete. Toma Skočibuha naručio je 1552. kod Antunovića sliku s pet svetaca i portretom donatora; ta slika nije sačuvana, kao ni olatarska slika koju je 1571. radio za Tomina sina Vicu Skočibuhu za šipanski ljetnikovac te obitelji, a ni slika koju je radio 1580. za ljetnikovac obitelji Lukarević u Gružu (Sv. Trojstvo, Sv. Luka, Sv. Petar i Bogorodica u luneti). Među nekolicinom njegovih pomoćnika istakao se Luka Vinturić. Antunovića spominje u svojoj komediji Hvarkinja komediograf i slikar Martin Benetović: »Krile pengatur«, te se može pretpostaviti da je možda taj književnik i slikar-amater u njega primio neke pouke. A. je slikar osrednje kvalitete, zanimljiv kao jedan od posljednjih predstavnika dubrovačkoga renesansnog slikarstva.

LIT.: Vicko Lisičar: Dvije oltarne pale. Narodna svijest, 17(1935) 22 (6. VI) str. 5. — Frano Kesterčanek: Oltarna pala »Uznesenje bl. Gospe u nebo« u crkvi Pakljene na otoku Šipanu. Ibid., 21(1939) 43 (26. X) str. 2. — Kruno Prijatelj: Prilozi slikarstvu XV–XVIII st. u Dubrovniku. Historijski zbornik, 4(1951) 1/4, str. 173–191. — Jorjo Tadić: Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII–XVI v., 2. Beograd 1952. — Cvito Fisković: Nekoliko podataka o starim dubrovačkim slikarima. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1956, 10, str. 148–151. — Vojislav Đurić: Dubrovačka slikarska škola. Beograd 1963. — Kruno Prijatelj: Dubrovačko slikarstvo XV i XVI stoljeća. Zagreb 1968, 33. — Isti: Ciklus slika Martina Benetovića u Hvaru. Čakavska rič, 4(1974) br. 2.
 
Kruno Prijatelj (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANTUNOVIĆ, Kristofor (Krile) Nikolin. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/776>.