HOŠKO, Franjo Emanuel

HOŠKO, Franjo Emanuel, crkveni povjesničar (Pakrački Antunovac, 25. III. 1940). God. 1956. stupio u Hrvatsku franjevačku provinciju sv. Ćirila i Metoda. U Zagrebu završio Franjevačku srednju školu 1958. te na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu (KBF) filozofsko-teološki studij 1966. i studij crkvene povijesti doktoriravši 1968. tezom Škole hrvatske franjevačke provincije sv. Ladislava (1613–1783) i habilitiravši se 1976. radom Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću (Kačić, 1976, 1978–79). Za svećenika je zaređen 1965. Bio je vjeroučitelj u Rijeci 1967–77. i 1987–91. i Zagrebu 1978–87, župnik u Zagrebu 1981–87. i 1997–2000. te upravitelj marijanskog svetišta na Trsatu 1987–91. Sudjelovao je u radu ustanova Biskupske konferencije Jugoslavije, bio član prezbiterijskih vijeća Riječko-senjske i Zagrebačke nadbiskupije, upravnog vijeća svoje provincije te generalni vizitator u franjevačkim provincijama u Bosni, Hercegovini, Sloveniji i u Hrvatskoj kustodiji u SAD. Predavao je opću i hrvatsku crkvenu povijest na Filozofskom učilištu na Trsatu 1967–77, u Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci 1967–77. i 1987–91. te u Institutu za teološku kulturu laika 1970–77. i 1989–91. a u Zagrebu u Povijesnom 1976–78. i Katehetskom institutu 1978–87. i 1998–2000, u Institutu za teološku kulturu laika 1998–2000. i na poslijediplomskom studiju crkvene povijesti KBF 1977–97. Od 2000. predaje crkvenu povijest na područnom studiju KBF u Rijeci. Radi arhivskog istraživanja boravio je 1977–78. u Rimu, a nastavio ih je kada je tamo 1991–97. bio član Vrhovnog upravnog vijeća Franjevačkog reda kao predstavnik svih slavenskih zemalja i Albanije. Područje njegova istraživanja prošlost je franjevaca u kontinentalnoj Hrvatskoj te crkveno pastoralno i katehetsko djelovanje. Obrazložio je pojavu jansenizma i obnovnoga katoličanstva u doba jozefinizma u nas, na temelju izvora opisao je ustrojstvo i rad filozofskih i bogoslovnih škola u XVII. i XVIII. st. te ukazao na pluralizam u povijesti hrvatske filozofije i teologije u domovini i Budimu. Radovima s toga područja surađivao je u časopisima i zbornicima Šematizam Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb 1969), Bogoslovska smotra (1970, 1974, 1976, 1985), Kačić (1970–71, 1974–75, 1982, 1985, 1993, 1996), Predavanja I. sastanka crkvenih arhivista u Rijeci 2. lipnja 1971. godine (Rijeka 1972), Da svi budu jedno (Zagreb 1974), Dobri Pastir (1976), Služba Božja (1976–77), Croatica Christiana periodica (1977–80, 1987–89, 1991, 2000), Nova et vetera (1977–79, 1982), Kaj (1979), Susreti (1979), Advocata Croatiae (Zagreb 1981), Zbornik radova X. i XI. katehetske ljetne škole (Hajdukovo 1983), Samostan Male braće u Dubrovniku (Zagreb—Dubrovnik 1985), Zbornik radova o Marijanu Lanosoviću (Osijek 1985), Osijek. Katolička crkva jučer i danas (Đakovo 1987), Zbornik predavanja znanstvenog skupa u Subotici 12.–14. VIII. 1986. povodom 300. obljetnice obnovljene crkvenosti među Hrvatima u Bačkoj (Subotica 1987), Krbavska biskupija u srednjem vijeku (Rijeka—Zagreb 1988), Mundi melioris origo. Marija i Hrvati u barokno doba (Zagreb 1988), Od Gradovrha do Bača (Sarajevo 1988), Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244.–1786 (Zagreb 1989), Zbornik radova o Franji Glaviniću (Zagreb 1989), Štovanje Bogorodice u Hrvata u 19. i 20. stoljeću (Zagreb 1990), Zbornik radova o fra Grguru Čevapoviću (Osijek 1990), Dometi (1991), Sedam stoljeća Gospe Trsatske (Rijeka 1991), Acta Facultatis medicae Fluminensis (1992), Anali za povijest odgoja (1992), Franjevci Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb 1992), Synthesis philosophica (1993), Zbornik Pedagoškog fakulteta u Rijeci (Rijeka 1993), Zbornik Slavonija–Srijem–Baranja (Zagreb 1993), 900 godina Ivanića (Kloštar Ivanić—Ivanić-Grad—Križ 1994), Sedam stoljeća bosanskih franjevaca 1291–1991 (Samobor 1994), Diaconus Verbi. Marijan Jerko Fućak 1932–1992. (Zagreb 1995), Diacovensia (1995, 1999), »Raj duše« s motrišta našega vremena (Rijeka 1995), Riječki teološki časopis (1995, 1999), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994 (Zagreb 1995), Zbornik radova o Kaji Agjiću (Vinkovci 1996), Znanstveni spomen-skup o Katančiću (Budimpešta 1996), Gospa Trsatska Kraljica Jadrana (Rijeka 1998), Znanstveni skup Život i djelo o. Euzebija Fermendžina (Osijek 1998), Našički zbornik (Našice 1999), Visoko školstvo na području Riječko-senjske metropolije (Zagreb—Rijeka 1999), Mir i dobro. Umjetničko i kulturno naslijeđe Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (Zagreb 2000). H. je sudjelovao u organizaciji i radu više znanstvenih skupova i suorganizator je izložbe o umjetničkom i kulturnom nasljeđu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu 2000. Urednik je Riječkoga teološkog časopisa (od 2000) te urednik i suradnik HBL.