AQUILINI, Ignacije

traži dalje ...

AQUILINI, Ignacije (Vlaho), pisac (Dubrovnik, 1642 — Orašac kod Dubrovnika, 7. IV 1715). Sin dubrovačkog postolara Mata. God. 1660. ušao je u Dominikanski red u Dubrovniku i ondje završio godinu redovničke kušnje. Filozofiju i teologiju studirao je u Bologni. Predavao je dijalektiku, retoriku i kozmologiju na nekim učilištima svoga Reda u Lombardiji (Rivolta d’Adda kod Milana), a zatim u Dubrovniku, gdje je bio učitelj mladih redovnika i propovjednik. Više puta je bio starješina u samostanima Dubrovačke dominikanske kongregacije, a jednom i njezin generalni vikar (1690–1692). Za to vrijeme preuredio je i obnovio dubrovačku dominikansku knjižnicu te samostan i crkvu. Od 1692. do smrti bio je starješina samostana Sv. Ruže Limske u Orašcu kod Dubrovnika. Pokopan je u samostanskoj crkvi Sv. Križa u Gružu. — Iako je još od mladih dana pobolijevao od kiragre i podagre, koje su ga posljednjih 12 godina života potpuno prikovale uz krevet, A. je ipak bio svestran i neumoran radnik. Bavio se pisanjem, glazbom, medicinom, slikarstvom, zlatarstvom i rezbarstvom. Pisao je dosta na hrvatskom jeziku i to ponajviše vjersko-nabožna djela od kojih su neka tiskana, a većina ih je ostala u rukopisu. Prema Serafinu Crijeviću, napisao je na latinskom jeziku spis Atrium humanitatis (danas nepoznat) koji sadrži predavanja iz retorike održana 1673. na učilištu Rivolta d’Adda kod Milana. U Knjižnici Male braće u Dubrovniku nalaze se njegovi rukopisi: Pribogaty dvor dvhovny svetoga Rosaria; Xivot viecny, Dobra smart bremenita; Bogomila gliubgliescglistva, od koyeh iedan suaky dan od mieseza imaiuse opchiti … (isti rkp. i u knjižnici dominikanskog samostana u Dubrovniku); Vsdasi bogomily sa darxatti uijedignena s’ Bogom umarloga ciouieka naulasctito u gnegouom prisciastiu. U dubrovačkoj Naučnoj biblioteci pohranjeni su rukopisi: Offizie Suetoga Kriscia; Officize Dvha Svetoga; Molitue od Ispoviesti i Pricestegna; Molitua sa Dusce od Purgatoria Blascenoi Dieuizzi Marij; Molitve Strielovite i Molitve sa stecegne od dobre smarti. U biblioteci dominikanskog samostana čuvaju se rukopisi: Sveto Rosario Pricistae Dievizae Mariae Maikae Boxiae; Bilješke o Dominikanskom redu u Dubrovniku i izvan njega i Liecnyk kvchgny bes spenze, slóxen u uerás slóuinsky (zajedno sa spjevom Plač, bez posebna naslova). Ovaj posljednji spis, prema V. J. Velniću, prvo je djelo naše medicinske književnosti u stihu i najstarije medicinsko djelo na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, a po sadržaju, jeziku i obliku nadvisuje mnoga slična, i sto godina mlađa djela.

DJELA: Offycize Suetoga Dominika. Ancona 1688. — Offycize Blascenae Dievizae Mariae sadrusceno saedno s’ Offycyzem od Imena Bosijega, od Duha Suetoga, i Kryscia, s’mnosijem drusijem bogomilijem molituami, istomaceno u iesik slouynsky po ozu lecturu fra Ignaziv Aqvyllini Dubroucaninu od reda od pripouiedalaza. V Mlezijem v pritiesnyzi Domynka Milokka. 1689. — Offycyze od Mrtuijeh saedno s’Offycyzem Suetoga Dominika. Mleci 1690.
 
LIT.: Serafin Marija Crijević: Iconotheca illustrium fratrum Congregationis Ragusinae (rkp.) 1728, 293–298. — Isti: Bibliotheca Ragusina, 2–3 (rkp.) 1740. Priredio Stj. Krasić. Zagreb 1977, 178–184. — Sebastijan Slade-Dolci: Fasti litterario-ragusini. Venetiis 1767, 29. — Šime Ljubić: Ogledalo književne povijesti jugoslavenske, 2. Rijeka 1869, 450. — Remigius Coulon: Scriptores Ordinis Praedicatorum, 3. Romae 1909, 218. — Stjepan Kastropil: Rukopisi Naučne biblioteke u Dubrovniku, 1. Zagreb 1954, 24, 388. — Justin Velnić: Hrvatski medicinski spjev Ignacija Aquilinija iz god. 1705. Iz hrvatske medicinske prošlosti. Zagreb 1954, 216–226. — Antonin Zaninović: Kratko saopćenje o bivšoj dominikanskoj ljekarni u Dubrovniku s drugim podacima u vezi s medicinom. Spomenica 650. godišnjice ljekarne Male braće u Dubrovniku. Zagreb 1968, 99–110.
 
Stjepan Krasić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AQUILINI, Ignacije. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/799>.