HRELJANOVIĆ, Ivo

HRELJANOVIĆ, Ivo, pjevač, bariton i intendant (Verona, 1864 — Zagreb, 23. IV. 1908). Brat libretista i skladatelja Vuka i intendanta Guida. Nakon završene srednje škole u Zagrebu bio je činovnik državne blagajne. Učio je pjevanje u HGZ u I. Zajca, koji ga je u sezoni 1884/85. angažirao u zagrebačkoj operi. Pjevao je glavne baritonske uloge, Nikolu Šubića Zrinjskog (I. Zajc), Rigoletta (G. Verdi), Valentina u Faustu (C. Gounod), a nastupao je i kao koncertni pjevač. Nakon studija na bečkom konzervatoriju nastupao je na njemačkim pozornicama (Würzburg, Augsburg, Karlsruhe) te u Švicarskoj (Zürich), gdje je došao na glas kao interpret Wagnerova repertoara. Nastupao je pod pseudonimom Ivan von Livno, a u kazališnim je krugovima imao pridjevak Wolfram der Kroat. Kako je 1889. Khuenov režim ukinuo operu, H. je 1891, u povodu održavanja Gospodarsko-šumarske izložbe, zatražio od vlade dozvolu da može od 1. kolovoza do 1. listopada u zagrebačkom kazalištu prirediti opernu sezonu. Pod dirigentskim vodstvom N. Fallera izvedene su opere Zajca, F. Aubera, Gounoda, G. Donizettija i Verdija. Sudjelovali su članovi raspuštene opere i gosti iz Italije, a H. je pjevao Zrinjskog, Valentina i grofa Lunu u Verdijevu Trubaduru. U suradnji s dirigentom Fallerom organizirao je i sezonu u svibnju i lipnju 1893. Uz nekoliko repriza izveo je i tri praizvedbe, Cavalleriju rusticanu (P. Mascagni), Carmen (G. Bizet) i Lohengrina – prvo Wagnerovo djelo izvedeno u Zagrebu. Pored ranijih uloga pjevao je Escamilla (Carmen) i Telramunda (Lohengrin). Nakon toga pet je godina u Senju vodio knjižaru, uz koju je razvio i nakladničku djelatnost te stekao zasluge izdavanjem rječnika, osobito englesko-hrvatskoga od Lochmera, koji je napose poslužio iseljenicima. Nakon ostavke intendanta S. Miletića 1898. H. je imenovan njegovim nasljednikom. Dužnost je preuzeo 1. kolovoza 1898. Tim su se povodom u tisku pojavile kritike i prigovori (Narodne novine, 1898; Obzor, 1898) na koje je odgovorio (Obzor, 1898, 161). O krizi u kazalištu pisao je u Agramer Tagblattu 1899. Za njegove uprave izvedena su, uza strane kompozitore, po prvi put djela V. Berse, F. S. Vilhara i S. Albinija. God. 1901. organizirao je s ravnateljem Opere prvo njezino gostovanje. Velik uspjeh u Splitu imao je i političko značenje s obzirom na prilike u tadašnjoj Dalmaciji pod austrijskom upravom. Kada je Khuenov režim 1902. po drugi puta ukinuo operu, H. je nastavio voditi svoju knjižaru u Senju. Razboljevši se, odlazi na liječenje u Zagreb, gdje je i umro.