HRŽIĆ, Milena

traži dalje ...

HRŽIĆ, Milena, pjevačica, sopran (Karlovac, 6. V. 1868 — München, 23. II. 1961). Pjevanje učila u Zagrebu u glazbenoj školi HGZ u Emanuela Simma 1882–86. i nastavila u J. Gänsbachera na bečkom Konzervatoriju, gdje je na završnoj produkciji 1889. pjevala Gabrielu u operi Noćište u Granadi (K. Kreutzer). Odmah dobila trogodišnji angažman (1889–91) u Dvorskom kazalištu u Mannheimu, gdje se predstavila ulogom Agathe u Strijelcu vilenjaku (C. M. von Weber). God. 1891. nastupala pod imenom Emilia Milena u Dvorskom kazalištu u Darmstadtu. God. 1892. udajom za princa Heinricha von Hessena morala je napustiti pozornicu. Obdarena snažnim glasom, velikog opsega, isticala se i dotjeranom vokalnom tehnikom, muzikalnošću te smislom za glumu. Proslavila se ulogama Margarete i Julije (C. Gounod, Faust i Romeo i Julija), Santuzze (P. Mascagni, Cavalleria Rusticana), Else i Sieglinde (R. Wagner, Lohengrin i Walküre) i Mignon (A. Thomas, Mignon).

LIT.: (Concert im Musikverein). Agramer Tagblatt, 3(1888) 89, str. 5. — Gospodjica Milena Hržićeva. Narodne novine, 55(1889) 79, str. 3. — (Kroatische Sängerin in Auslande). Agramer Tagblatt, 5(1890) 293, str. 6. — Milena Hržićeva. Dom i sviet, 3(1890) 23, str. 369, 387. — (Fräulein Milena Hržić). Agramer Tagblatt, 6(1891) 226, str. 6. — Milena Hržić. Agramer Zeitung, 67(1892) 216, str. 2–3. — Prinz Heinrich Hessenski. Prosvjeta, 8(1900) 20, str. 643. — (D. Lopašić): Iz prošlih dana. Glasonoša, 3(1907) 20, str. 1.

Marija Barbieri (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HRŽIĆ, Milena. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8107>.