HÜHN, Julius

HÜHN, Julius, litograf, fotograf i tiskar (Gera, 1830 — Zagreb, 1. X. 1896). Završio trgovačku školu te izučio litografiju u tvrtki »Bornshein und Löwe«. God. 1853–55. bio je litograf u tvrtki »Pabst und Sohn« u Chemnitzu. Na poč. 1855. dolazi u Zagreb, gdje isprva radi kao poslovođa u litografskoj tiskari D. Albrechta. God. 1859. otvara vlastitu litografsku tiskaru te 1861. papirnicu. Oženio se Zagrepčankom Ivanom Pichler 1860. Od 1862. bio je vlasnik kuće u Bregovitoj ul. (danas Tomićeva ul.), kbr. 10 i 12, gdje je imao i papirnicu koju je kasnije preselio u Ilicu, kbr. 10. God. 1870. osnovao je i knjigovežnicu. Tiskao je plakate, reklamne oglase, obavijesti, posjetnice s reljefnim tiskom, note i merkantilne tiskarske proizvode, a posebnu je pozornost posvećivao grafičkoj opremi novina i knjiga. Izradio je niz litografija povijesnih portreta (Ban Jelačić na odru, 1859; Petar Zrinski, 1860; Nikola Zrinski, 1866). God. 1859. izrađivao je litografije za list Neven te priloge za Kukuljićev Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Izdavao je 1872. humoristički list Vrebac, gdje je tiskao vlastite litografije – karikature iz zagrebačkoga svakidašnjeg života i političkog sadržaja (Pod ugarskom krunom kano s bratom – Rukuje se Magjar sa Hrvatom, Mržnja protiv cilindraša), a 1873–75. gospodarsko-političko-satirički list Agramer Wochenblatt. God. 1864. izveo je naslovnicu kataloga Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu na kojoj je nagrađen mjedenom kolajnom za izložene litografske radove. Litografije je često izrađivao prema vlastitim fotografijama. Pretpostavlja se da je fotografski atelijer, među prvima u Zagrebu, otvorio o. 1858. Usavršivši fotografsku vještinu na poč. 1860-ih, bio je jedan od prvih vrsnih fotografa u Zagrebu. Fotografirao je i litografirao vedute Zagreba (Stolna crkva zagrebačka, 1860) i drugih gradova (Samobor, Karlovac, Daruvar, Bistra, Krapina, Sisak). God. 1861. tiskao je veliki list Zagreb po fotografiji s devet litografija, rađenih prema fotografijama sa zagrebačkim motivima (Ulaz u perivoj Maksimir, Stolna crkva i nadbiskupska palača, Švicarska koliba u Maksimiru, Stolna crkva, Zagreb od istoka, Plac sv. Marka s gospodarskom ulicom, Kaptolska vrata, Kamenita vrata, Trg Jelačića bana). Snimao je i atelijerske portrete velikog (I. Zasche, 1858; I. Kukuljević-Sakcinski, 1861; Lj. Vukotinović, 1861; Obitelj Klaić, o. 1861) i maloga disdérijevskog formata s poprsjima i cijelim figurama. Pretpostavlja se da je autor i žanrovske fotografije Zagrebačke dame iz 1861. Fotografsku djelatnost je napustio u kasnim 1860-im. God. 1890-ih izrađivao je i tiskao prve zagrebačke razglednice. Njegovi albumi s akcidencijskim radovima te nekoliko njegovih fotografskih negativa na staklu (najstariji sačuvani u nas) čuvaju se u Muzeju grada Zagreba. Svojim je radovima dosegnuo visoke tehničke i estetske standarde, a njegove fotografije, posebice one Zagreba iz 1860-ih, imaju osim likovnih i dokumentarnu vrijednost. Njegov sin Franjo je nakon očeve smrti vodio tvrtku do 1914, kada ju je prodao knjižaru S. Kugliju.