Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

IBRAHIM-PAŠA NOVOŠEHERLIJA, turski vojskovođa i veliki vezir (Novi Šeher, o. 1560 — Beograd, 10. VII. 1601). U dječačkoj je dobi odveden iz rodnoga kraja kao adžami-oglan i na sultanovu dvoru u Carigradu bio odgojen i školovan te dospio do službe i časti carskoga silahdara (nadzornik oružja). God. 1579. spominje se kao janjičarski zapovjednik, 1581. imenovan je namjesnikom u Diyarbakiru i nedugo potom rumelijskim beglerbegom te 1582. vezirom i egipatskim namjesnikom. Sultan Murat III. uputio ga je 1584. u Siriju da uguši ustanak Druza i uspostavi mir, a nakon što je 1585. uredio tamošnje prilike, pozvao ga je u Carigrad, oženio svojom kćeri Aišom (otuda mu nadimak Damad, tj. zet) te 1586. postavio za vrhovnoga admirala. God. 1587. postao je treći vezir i član vezirskoga vijeća, 1595. nasljednik velikoga vezira, a 1596. veliki vezir. Sudjelovao je u austro-turskom ratu 1593–1606. i istaknuo se pri zauzimanju Egera (13. X. 1596). Položaj velikoga vezira gubio je nakratko 1596. i 1597–98. U rujnu 1599. potukao je austrijsku vojsku kraj Budima, ali je odustao od napadaja na Ostrogon i vratio se u Beograd. Na poč. srpnja 1600. prešao je s vojskom Dravu kraj Osijeka, usput 4. IX. osvojio Bobovac i potom udario na Kanizsu (branio ju je senjski kapetan Juraj Paradeiser), koju mu je posada predala 20. X. uz uvjet da slobodno napusti grad. Te godine organizirao je novi ejalet (pašaluk) na području jugozapadne Ugarske sa sjedištem u Kanizsi i pripojio mu Požeški sandžak, koji je dotada bio u sastavu Bosanskoga pašaluka. U lipnju 1601. vratio se u Beograd, u kojem je harala kuga od koje je i sam umro. Pokopan je u Carigradu u dvorištu Šehzadine džamije. Dao je sagraditi džamije u Novom Šeheru i Kanizsi te bezistan u Osijeku. Nosio je naslov velikoga vojskovođe (serdari ekrem).

LIT.: S. Bašagić: Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850). Sarajevo 1900, 43, 51–53, 59. — S. Bašagić (M. Safvet): Sto i jedan hadisi šerif. Behar, 4(1903–04) 7, str. 97. — K. Horvat: Monumenta historica nova historiam Bosnae et provinciarum vicinarum illustrantia. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 21(1909) 1/2, str. 80, 82, 87. — S. Bašagić (M. Safvet): Znameniti Bosanci u Turskoj. Gajret, 8(1921) 2/3, str. 106. — S. Bašagić: Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931, 33–34. — H. Šabanović: Ibrahim paša Novošeherlija, veliki vezir Muhameda III. Novi behar, 9(1935–36) 17, str. 225–227. — Isti: Glasoviti Hrvati na Visokoj porti. Zbornik hrvatske omladine Herceg-Bosne. Sarajevo 1938, 70. — M. Handžić: Ibrahim ef. Pečevija (Alajbegović). Narodna uzdanica (kalendar), 7(1939) str. 137–138. — S. Bašagić (M. Safvet): Hrvatski narod dao je Turskoj Carevini dvadeset i tri velika vezira. Muslimanska svijest, 6(1941) 92/93, str. 5 i Hrvatska sviest, 6(1941) 104/105, str. 12. — M. Handžić: Sarajevo u turskoj pjesmi. Glasnik Islamske vjerske zajednice Nezavisne Države Hrvatske, 11(1943) 7, str. 173. — B. Zlatar: O nekim muslimanskim feudalnim porodicama u Bosni u XV i XVI stoljeću. Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu, 14(1978) 14/15, str. 135–136. — J. Hammer: Historija turskog (osmanskog) carstva, 2. Zagreb 1979, 83, 99–101, 112, 132, 134, 140–141, 147–148, 164. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1980, 534, 536, 544–545, 547. — R. Samardžić: Veliki vek Dubrovnika. Beograd 19832. — I. Steklasa: Osvojitev Kaniže po Turkih leta 1600. Ljubljanski zvon, 15(1985) 2, str. 112–116; 3, str. 177–181; 5, str. 301–305; 6, str. 380–382; 10, str. 626–635. — S. Balić: Kultura Bošnjaka. Muslimanska komponenta. Zagreb 19942. — E. Pelidija: Bosanski ejalet od 1593. god. do svištovskog mira 1791. god. U: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata. Sarajevo 1994. — Evlija Čelebi: Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo 19963, 370. — M. Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997. — Dž. Alić: Devetnaest stoljeća Bosne. Sarajevo 1998, 238, 240, 243, 247, 254, 257. — I. Mažuran: Hrvati i Osmansko Carstvo. Zagreb 1998. — S. S. Hadžihuseinović Muvekkit: Povijest Bosne, 1. Sarajevo 1999. — M. Handžić: Izabrana djela, 1. Sarajevo 1999, 470, 612, 614. — I. A. Pečevi: Historija 1576–1640. Sarajevo 2000.
 
Pejo Ćošković (2005)