Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

JELAČIĆ, Đuro (Juraj, Juro), podmaršal (Zagreb, 25. V. 1805 — Zagreb, 20. VII. 1901). Školovao se u bečkom Theresianumu i kao kadet 1824. stupio u 13. graničarsku pješačku pukovniju, potom u 4. dragunsku konjaničku pukovniju. Potporučnikom postao 1830, natporučnikom 1832, satnikom II. klase 1834, a satnikom I. klase 1839. Pod zapovjedništvom nadvojvode Fridrika sudjelovao u ekspediciji u Siriji 1839–40. Bojnikom je imenovan 1842, potpukovnikom 1846. Nakon proglašenja njegova brata Josipa banom, zamijenio ga je u ožujku 1848. kao pukovnik na mjestu zapovjednika 1. banske graničarske pješačke pukovnije. Sudjelovao 1848–49. u opsadama Peschiere i Brescie, u bitki kraj Novare i u opsadi Venecije te potkraj 1849. imenovan general-bojnikom i odlikovan novouvedenim Vojničkim križem za zasluge. Za Krimskoga rata 1854–55. sudjelovao u okupaciji podunavskih kneževina, a 1856. imenovan je podmaršalom i zapovjednikom divizije u Krakovu, potom u Beču. God. 1859. borio se u bitkama kraj Palestra i Magente. Nakon rata zapovjednik je divizije u Padovi i Veneciji, a 1860. postao je pukovnikom vlasnikom novopodignute 69. linijske pješačke pukovnije. Na prijedlog bana J. Šokčevića imenovan je 1861. podkapetanom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U zahvalnom govoru nakon polaganja prisege 10. VIII. kritizirao je germanizaciju Hrvatske, zbog čega je 1. IX. umirovljen i interniran u Klagenfurt. Nakon preudaje bratove udovice Sofije 1863. naslijedio je posjed Novi dvori kraj Zaprešića, gdje je 1884. prema nacrtima H. Bolléa dao izgraditi obiteljsku grobnicu. S J. J. Strossmayerom pregovarao je o premještanju banovih posmrtnih ostataka iz kapele sv. Josipa, no zbog političkih prilika do toga nije došlo. Premda je bio virilni član Hrvatskoga sabora 1865–67, 1872–75. i 1889, politički se nije isticao, nego se posvetio gospodarstvu. Na svojem je posjedu, među ostalim, 1865. utemeljio Prvu hrvatsku sušionicu voća i povrća. God 1873. imenovan je predsjednikom Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva te mu je predsjedao do kraja života. Zauzimao se za osnivanje novih podružnica i pratio njihov rad; za njegova vođenja društva uspostavljene su tješnje veze s Dalmacijom i Slavonijom, a osobito uspješna bila je suradnja s Gospodarskim učilištem u Križevcima. Potaknuo je osnivanje vjeresijskih zadruga (prvu takvu »predujmionu« osnovao u Brdovcu 1873). Istaknuo se u unapređenju uzgoja vinove loze u Hrvatskoj, osobito u borbi protiv peronospore i filoksere. Na njegovu su se posjedu pokusno uzgajale nove poljodjelske kulture i stoka. Kruna njegovih nastojanja bilo je održavanje Jubilarne izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva u Zagrebu 1891 (predsjedao njezinim Središnjim odborom). Od 1879. bio je član Ljubljanskoga gospodarskoga društva, a zastupao je i gospodarska društva iz Krakova i Linza. Njegovim zauzimanjem izgrađena je 1876–78, prema nacrtima J. N. Grahora i F. Kleina, dvokatna palača Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva na Trgu maršala Tita, kbr. 2 i 3. Novčano je podupirao mnoga znanstvena i humanitarna društva. Nakon smrti brata Josipa 1859. naslijedio je njegov grofovski naslov.

LIT.: Militär–Schematismus des österreichischen Kaiserthums. Wien 1824–1847. — V.: Tvornica grofa J. Jellačića u Šenkovcih. Gospodarski list, 14(1866) 34, str. 4. — Gjuro grof Jelačić. Ibid., 33(1885) 10, str. 2–3. — I. Tomičić: Rod Jelačića. Prosvjeta, 6(1898) 10, str. 328–329. — (Nekrolozi): Gospodarski list, 49(1901) 15, str. 1–6; Hrvatski narod, 10(1901) 30, str. 3; Narodne novine, 67(1901) 166, str. 2; Obzor, 42(1901) 166, str. 1–3; Prosvjeta, 9(1901) 15, str. 478–479, 508–509, 20, str. 630; Vienac, 33(1901) 31, str. 609, 611–612. — I. Tomičić: Za kralja i dom. Slike, životopisi i crtice 230 hrvatskih generala. Bjelovar 1908, 13. — V. Klaić: Grof Gjuro Jelačić. Posljednji podkapetan Hrvatske (1861.). Hrvat, 7(1926) 27. XI, str. 6–7. — F. Šišić: Korespondencija Rački–Strossmayer, 2–4. Zagreb 1929–1931. — A. Makanec: Eine aufsehenerregende Affäre vor 70 Jahren. Die Pensionierung des FML Grafen Georg Jelačić. Morgenblatt, 46(1931) 234, str. 9. — Isti: Neobjavljena pisma grofice Hermine Jelačić banovom bratu Gjuri Jelačiću u Italiju 1848–49. Obzor, 77(1937) 7, str. 1–2; 48, str. 1–2; 79, str. 1–2; 114, str. 1–2. — Isti: Neobjelodanjena pisma grofice Hermine Jelačić Gjuri Jelačiću u Italiju 1849. Ibid., 79(1939) 297, str. 3. — I. Ulčnik: Novi Dvori. Jelačićevo dobro kraj Zaprešića u prošlosti i sadašnjosti. Zagreb, 8(1940) 9, str. 282–283, 285–288; 10/11, str. 321–325; 12, str. 355, 360, 364. — Soldaten mit Leib und Seele. Kroatische Heerführer – Träger des Militär–Maria–Theresiaordens. Deutsche Zeitung in Kroatien, 2(1942) 60, str. 5. — M. Schneider: Tko je »Muškarac s bijelim ovratnikom« od Michaela Stroya? Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 20(1971) 1, str. 6–15. — S. Laljak: Novi Dvori od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić 1991, 29, 44, 46, 50, 56, 59–60, 67, 70, 73, 75, 78, 81–84, 86, 90, 95, 99, 112, 141–143. — A. Szabo: O javnim djelatnostima grofa Jure Jelačića. Zaprešićki godišnjak, 2(1992) str. 22–25. — J. Neustädter: Ban Jelačić i događaji u Hrvatskoj od godine 1848, 1. Zagreb 1994, 214–216, 403–404. — I. Gostl: Najsjajnija zagrebačka predstava 1891. Zagreb 1996, 13, 28, 30–31, 56. — S. Laljak: Prva hrvatska predujmiona – u Novim Dvorima 1873! Zaprešićki godišnjak, 10–11(2000–01) str. 240–255.
 
Vladimir Brnardić i Mira Kolar-Dimitrijević (2005)