JELAVICH, Charles

traži dalje ...

JELAVICH, Charles, povjesničar (Mountain View, California, 15. XI. 1922). Potomak hrvatskih iseljenika. Srednju školu završio 1940. u rodnom mjestu. Diplomirao 1944. slavenske jezike i doktorirao 1949. tezom Russian Influence in Serbia and Bulgaria, 1881–1897. na University of California u Berkeleyu, na kojem je od 1944. predavao hrvatski i srpski jezik te od 1949. povijest. Od 1961. profesor je povijesti Rusije i istočnoeuropskih naroda na Indiana University u Bloomingtonu, gdje mu je u godini umirovljenja (1993) dodijeljeno počasno zvanje professor emeritus. — Istražujući kao stipendist u Njemačkoj, SSSR, Grčkoj, Bugarskoj i Jugoslaviji, usredotočio se na povijest jugoistočne Europe, osobito prostora nastanjenih južnim Slavenima. Napose se bavio analizom ruske politike na Balkanu i razvoja nacionalizama u jugoistočnoj Europi kroz utjecaje turskoga nasljeđa, modernizacije, vjera, zapadnih ideja i povijesnih kontinuiteta. Protivio se uvriježenim stereotipima o Balkanu; analizirao srpski nacionalizam uoči I. svjetskoga rata (Historijski zbornik, 1976–77) te kritički pisao o američkom poznavanju južnoslavenskih prostora (Rad JAZU, 1984, 405). U knjizi South Slav Nationalisms (1990), iznimno dobro prihvaćenoj u hrvatskoj historiografiji, utvrdio je kako pred I. svjetski rat nije postojala šira potpora južnoslavenskomu jedinstvu zbog činjenice da su pojedini narodi posebne identitete oblikovali prije te je naglasio oprjeku između zbilje i iluzije jugoslavenstva. Rasprave i članke objavljivao je u izdanjima Journal of Central European Affairs (Boulder 1951, 1963), Journal of Modern History (Chicago—London 1952, 1954, 1957), American Slavic and East European Review (New York 1953, 1955; Slavic Review, 1983, 1989), Slavonic and East European Review (London 1953, 1957), Church History (Chicago 1954), Südost-Forschungen (München 1956, 1968), The Library of Congress Quarterly Journal of Current Acquisitions (Washington 1957), College and Research Libraries (Chicago 1959), Jahrbücher für Geschichte Osteuropas (München 1961), Südosteuropa Jahrbuch (München 1961), Balkan Studies (Solun 1962), Austrian History Yearbook (Houston 1967), American Council of Learned Societies Newsletter (New York 1968), Mešovita građa (Beograd 1985), Historians as Nation-Builders. Central and South-East Europe (Basingstoke—London 1988), Canadian Review of Studies in Nationalism (Charlottetown 1989–90), Allgemeinbildung als Modernisierungsfaktor (Wiesbaden 1994), Zbornik Mirjane Gross (Zagreb 1999) i Yugoslavia and Its Historians. Understanding the Balkan Wars of 1990s (Palo Alto 2003). Pisao je o značenju LZ, vrijednosti njegovih izdanja i navlastito bibliografskoga kataloga periodike (Slavic Review, 1962, 2), sastavio bibliografije u pregledima The American Historical Association’s Guide to Historical Literature (New York 1961) i Southeastern Europe. A Guide to Basic Publications (Chicago—London 1969), surađivao u časopisu National Geographic (Washington 1983, 1990), uredio dio izdanja Atlas of World History (Chicago 1957) posvećen Rusiji i istočnoj Europi, zbornik Language and Area Studies. East Central and Southeastern Europe. A Survey (Chicago—London 1969), u kojem je i autor prilogâ, te suuredio zbornik Reports on American-Yugoslav Seminar (Ljubljana 1968). U uredničkim je vijećima časopisa Südost-Forschungen, American Historical Review i Slavic Review te član više američkih znanstvenih društava, predstojnik Centra za slavenske i istočnoeuropske studije u Berkeleyu 1957–60, predsjednik Američkoga društva za istočnoeuropske studije 1979–80. i Američkoga društva za promicanje slavenskih studija 1986–87. Zbirku knjiga o povijesti SAD poklonio je 1984. NSK. — Njegova supruga Barbara (1923–1995) diplomirala je 1943. i doktorirala 1948. na University of California u Berkeleyu te 1962–92. bila profesorica povijesti na Indiana University. Od njezinih 11 samostalnih monografija – svojevrsne su im okosnice povijest carstava na zalazu (Ruskoga, Turskoga i Austro-Ugarske Monarhije) te ruska politika na Balkanu u XIX. i XX. st. – za hrvatsku je historiografiju najbitnija History of the Balkans, 1–2 (Cambridge—New York 1983, 1984, 1985, 1994, 1999). — Znatno su pridonijeli profiliranju Indiana University u jedno od američkih središta proučavanja istočnoeuropske problematike. Napisali su mnoge zajedničke radove, surađivali u izdanjima Encyclopedia Americana i Encyclopaedia Britannica, izdali knjige Russia in the East, 1876–1880. The Russo-Turkish War and the Kuldja Crisis as Seen through the Letters of A. G. Jomini to N. K. Giers (Leiden 1959) i The Education of a Russian Statesman. The Memoirs of Nicholas Karlovich Giers (Berkeley—Los Angeles 1962, pretisak Westport 1982) te uredili zbornik The Balkans in Transition. Essays on the Development of Balkan Life and Politics Since the Eighteenth Century (Berkeley—Los Angeles 1963, pretisak Hamden 1974). U Columbusu im je 1992. izdana spomenica Labyrinth of Nationalism, Complexities of Diplomacy. Essays in Honor of Charles and Barbara Jelavich.

DJELA: Tsarist Russia and Balkan Nationalism. Russian Influence in the Internal Affairs of Bulgaria and Serbia, 1879–1886. Berkeley—Los Angeles 1958 (pretisak Westport 1978). — South Slav Nationalisms. Textbooks and Yugoslav Union before 1914. Columbus 1990 (prijevod Južnoslavenski nacionalizmi. Jugoslavensko ujedinjenje i udžbenici prije 1914. Zagreb 1992). — (Sa suprugom): The Habsburg Monarchy. Toward a Multinational Empire or National States? New York 1959. — The Balkans. Englewood Cliffs 1965 (dopunjeno japansko izd. Tokyo 1982). — The Establishment of the Balkan National States, 1804–1920. Seattle—London 1977, 1986, 1993 (rumunjsko izd. Cluj 1999). — Potpuniji popis radova u: Labyrinth of Nationalism, Complexities of Diplomacy. Columbus 1992, 62–68.

LIT.: M. Blažeković: Carska Rusija i balkanski nacionalizam. Hrvatska revija (Buenos Aires), 11(1961) 3, str. 293–296. — B. Krizman (b. k.): Charles Jelavich, Serbian Nationalism and the Question of Union with Croatia in the Nineteenth Century. Historijski zbornik, 15(1962) str. 336–338. — N. Todorov: Centrove za iztočnoevropejski i balkanistični izsledvanija v SAŠT. Istoričeski pregled (Sofia), 24(1968) 5, str. 127–135. — P. Auty: The Establishment of the Balkan National States, 1804–1920. American Historical Review (Washington), 83(1978) 5, str. 1292–1293. — B. Hanž: Vrijedan dar Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Vjesnik, 45(1984) 13085, str. 7. — V. N. Vinogradov: Rossija i Balkany v trudah Barbary i Čarl’za Elavičej. Sovetskoe slavjanovedenie (Moskva), 1989, 3, str. 27–41. — P. E. Michelson i J. T. Michelson: Charles and Barbara Jelavich: A Bibliographical Appreciation. U: Labyrinth of Nationalism, Complexities of Diplomacy. Columbus 1992, 13–54. — (Osvrti na knj. Južnoslavenski nacionalizmi): S. Matković, Časopis za suvremenu povijest, 25(1993) 2/3, str. 330–332. — I. Vavra, Napredak, 134(1993) 3, str. 345–347. — J. Žiljak, Historijski zbornik, 46(1993) str. 218–222. — M. Karlović, Politička misao, 31(1994) 2, str. 199–202. — T. Markus, Historijski zbornik, 47(1994) str. 202–204. — S. Stojan, Društvena istraživanja, 3(1994) 1, str. 146–147. — R. Frucht: Jelavich, Barbara 1923–1995 and Charles Jelavich 1922 – US Historians of Eastern Europe. Encyclopedia of Historians and Historical Writing, 1. London—Chicago 1999, 617–618. — Barbara. — C. Bodea: Barbara Jelavich and East-European Historiography. Revue roumaine d’histoire (Bucarest), 24(1985) 3, str. 267–276. — (Nekrolozi): P. E. Michelson, Slavic Review (Philadelphia), 54(1995) 1, str. 258–259. — P. Wozniak, Südost-Forschungen (München), 54(1995) str. 274–275.

Stjepan Matković i Nikša Lučić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JELAVICH, Charles. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8371>.