Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ILOČKI, Ladislav (Palotai, de Galgotz, de Palotha, de Ujlak, de Wylak; Laszlo), mačvanski ban (?, o. pol. XIV. st. — ?, vjerojatno 1418). S bratom Emerikom pojavljuje se 1395. u ispravi nitranskoga Kaptola. U ispravi toga Kaptola iz 1400. spominje se kao posjednik Laka (Lack) u Županiji Somogy kraj Gamasa. Te godine braća se prema posjedu Paloti u Županiji Veszprém – koji su vjerojatno stekli već po Lovri Tótu, odn. posve sigurno po palatinu Nikoli Kontu – nazivaju gospoda Palotski (Palotai). Ladislav je 1402. postao mačvanskim banom. U doba dinastičkih sukoba u Ugarskoj između Ladislava Napuljskoga i Žigmunda Luksemburgovca stao je na stranu Ladislava. Za rata između njihovih privrženika u Ugarskoj, Žigmundovi pristaše opsjeli su i zauzeli Ladislavov grad Galgóc (danas Hlohovec). Porazom Ladislavovih pristaša, Žigmund je nakratko svrgnuo Ladislava s banske časti, no on se 1410. ponovo pojavljuje na tom položaju zajedno s bratom Emerikom. Kao mačvanski banovi braća otada nose pridjevak »de Ujlak«, što se objašnjava činjenicom da su kao mačvanski banovi trajno boravili u Iloku. U izvornoj građi Ladislav se spominje do 1418. Uz to što je bio mačvanski ban, bio je i župan bodroški, baranjski, vukovski, srijemski i tolnski. Žena mu je bila Ana Štiborić (Stiborici). Sudjelovanjem u »pokretu na slavenskom jugu« (F. Rački) započeo je poglavlje dugotrajnoga znatna utjecaja obitelji Iločki na političke i dinastičke prilike.

LIT.: I. Nagy: Magyarország családai czímerekkel, 11. Pest 1865, 389–395. — F. Rački: Pokret na slavenskom jugu koncem XIV i početkom XV stoljeća. Rad JAZU, 1868, 2, str. 68–160; 3, str. 65–156; 4, str. 1–103. — M. Wertner: Nikolaus von Ilok (Ujlak) »König« von Bosnien und seine Familie. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, 8(1906) str. 250–273. — L. Thallóczy: Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter. München—Leipzig 1914. — I. Rengjeo: Novci Nikole Iločkog. Prilog hrvatskoj numizmatici. Napredak (kalendar), 19(1930) str. 99. — M. Škrgić: Kako se kod nas falsifikovalo prije 400 godina. Srijemski vlastelin Ladislav More dao falsifikovati pečat kralja Ladislava II. i tako došao do Iloka i drugih imanja vojvode Lovre Iločkoga. Novosti, 31(1937) 212, str. 8. — F. Šišić: Nekoliko isprava iz početka XV st. Starine, 1938, 39, str. 221. — E. Reiszig: Az Újlaki-család. Turul (Budapest), 57(1943) str. 1–13, 56–65. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 3. Zagreb 1982, 99, 173. — L. Korčmaroš: Nepoznat dinar Nikole Iločkog. Numizmatičke vijesti, 31(1989) 42, str. 48. — E. Mályusz: Zsigmondkori oklevéltár, III. Budapest 1993; V. 1997. — P. Engel: Magyarország világi archontológiája 1301–1457, 1–2. Budapest 1996. — S. Andrić: Potonuli svijet. Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju. Slavonski Brod 2001.
 
Ivica Šute (2005)