JELINEK, Slavko

traži dalje ...

JELINEK, Slavko, arhitekt (Spodnja Polskava kraj Slovenske Bistrice, 31. VIII. 1925). U Zagrebu 1944. završio gimnaziju, 1951. diplomirao arhitekturu na Tehničkom fakultetu. Radi kao projektant i nadzorni inženjer u građevinskom odjelu V. vojne oblasti 1952–56, a od 1957. voditelj gradilišta u »Industrogradnji«. Od 1960. glavni je projektant, od 1965. do umirovljenja 1985. i direktor projektnoga biroa AGI-46 (Arhitektonsko-građevinsko-instalaterski biro) sa sjedištem u Karlovcu. Utemeljivši podružnicu u Zagrebu, profilira biro, koji gradnje projektira i realizira brzo i ekonomično. Gradi uglavnom stambene i stambeno-poslovne tornjeve, koje rješava monolitno, pomno im definirajući oblik i dimenzije, te hotele, škole i športske objekte, slijedeći onodobna shvaćanja u struci koja nalažu svladavanje tehnologije građenja suvremenim materijalima te isticanje konstrukcije. Sudjeluje u nastajanju Novoga Zagreba, kojega se urbanistička matrica temelji na modernističkim načelima solitera u zelenilu. U takvoj masovnoj stanogradnji pridonosi formiranju pojedinih naselja, rješava tipove zgrada koje se, prema načelima razdoblja, umnožavaju. Među realiziranim projektima ističu se stambene zgrade u Trpimirovoj ul. u Zagrebu (1953–56, s Milivojem Papićem), u Šmartinskoj ul. u Ljubljani (1957) te u Zagrebu u Zorkovačkoj ul. (glavni projekt 1961, prema idejnom projektu Branka Raosa), Tratinskoj ul., kbr. 73 (1964), šest stambenih tornjeva u naselju Trnsko (1963–65), šest u Ehrlichovoj ul. u Sopotu (1965), osam u Zapruđu u Lojenovu i Vučetićevu prilazu (1966–68, s Berislavom Vinkovićem), stambeno-poslovni toranj »Trešnjevačka ljepotica« u Ozaljskoj ul., kbr. 93 (1967–69), tri stambeno-poslovna tornja u Veslačkoj ul. (1969–72, s Ivom Linardićem, 1973. nagrada Borbe), u kojima je primijenio sustav klizne oplate do tada korišten u industrijskoj arhitekturi, i stambeno-poslovni toranj s aneksom Zagrebačke banke u Maksimirskoj ul., kbr. 86 (1978), stambene blokove u naselju Staglišće (1984) i novom središtu Karlovca (1984). Autorski najsnažnije djelo ostvario je poslovnom zgradom »Zagrepčanka«, dinamičnom kompozicijom visokih tornjeva i niskih zgrada, jakim urbanističkim orijentirom u slici Zagreba na uglu Savske ceste, kbr. 41 i Ul. grada Vukovara (projekt 1969, s Vinkovićem, realizacija 1976). Podignuo je športsku dvoranu u Karlovcu (1964–67, s Franom Dulčićem i Stjepanom Krajačem), športsku dvoranu »Mladosti« na Trsatu u Rijeci (s Krajačem), osnovne škole u Mahičnom i Rečici (obje 1964) te hotel »Sport« na Trgu sportova, kbr. 9 (danas »Four Points by Sheraton Panorama Hotel«, 1965–68), prvi klizni objekt s konstrukcijom od križnoarmiranih ploča – sustava saća – u nas. Oblikovao je 1970-ih interijere banaka (1970. sa suprugom Nedom Jelinek štedionicu za mlade »Pčelica« i štedionicu »Zlatarovo zlato«, u koju je uklopio djela E. Murtića i R. Goldonija; poslovnicu Zagrebačke banke na uglu ulica Maksimirske i Harambašićeve), turističkih agencija (»Generalturist« u Praškoj ul., kbr. 5) i robnih kuća (»Standard-konfekcija« u Subotici, 1969–71), koji su danas uglavnom izmijenjeni. Među nerealiziranima su natječajni radovi za studentsko odmaralište na Mežaklji kraj Bleda (1948), stambeno-poslovni centar Velike Gorice (1970, s D. Posavcem, I. nagrada) i natječaj za športsko-rekreacijsku zonu Karlovca (1978, s Krajačem, Milošem Pecotićem i Posavcem). Izlagao na Zagrebačkom salonu (od 1965) te na izložbi Arhitektura 70-ih godina u Hrvatskoj (1982). U Karlovcu je 1971. priređena izložba biroa AGI-46. Autor je članka Javne zgrade u Tehničkoj enciklopediji LZ te mnogobrojnih osvrta i stručnih tekstova o hrvatskoj i svjetskoj arhitekturi u dnevnom i stručnom tisku (Vjesnik, Večernji list, Telegram, Oko, Danas, Arhitektura, Čovjek i prostor). J. je arhitekt koji funkcionalno i oblikovno afirmira temu stambenih i stambeno-poslovnih tornjeva (tzv. dinamizam vertikale), temeljeći svoj rad na prihvaćanju modula kao elemenata reda te naglašavajući čistoću konstrukcije i teksturu građevnoga materijala. God. 1994. dobio nagradu za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata »Viktor Kovačić«.

LIT.: Komforni i luksuzni minimum. Omladinski hotel »Sport« u Zagrebu. Čovjek i prostor, 15(1968) 7, str. 3–5. — V. Maleković: Ekspanzija tehnologije i nezavisnost stvaralačkog duha. Vjesnik, 32(1971) 28. XII, str. 7. — D. Venturini: Projektni biro AGI-46. Zagreb 1971. — Unutrašnje uređenje štedionice KBZ »Zlatarevo zlato« i »Pčelica« u Zagrebu. Čovjek i prostor, 17(1971) 8, str. 12–14. — S. Sekulić-Gvozdanović: Povodom jubileja i izložbe biroa »AGI-46«. Ibid., 19(1972) 1, str. 9–11, 25. — Projektni biro »AGI-46« Karlovac—Zagreb (»Zagrepčanka«). Ibid., 6, str. 21. — B. Pavlović: Razgovor arhitekta Jelineka izlagača na smotri jugoslavenske umjetnosti. Ibid., 20(1973) 11, str. 23. — Odjevna kuća Standard konfekcije Zagreb »Svijet mode« u Subotici. Ibid., 3, str. 8–9. — Stambeno poslovni objekti u Veslačkoj ulici u Zagrebu. Ibid., 2, str. 4–5, 18. — A. Pasinović: Nova vertikala zagrebačke arhitekture. Vjesnik, 37(1976) 2. XI, str. 13. — D. Venturini: AGI-46 kvaliteta mogućega. Čovjek i prostor, 24(1977) 290, str. 18–20. — Z. Živković: Prepoznatljiva ruka arhitekta. Vjesnik, 39(1978) 11. VII, str. 13. — I. Maroević: Arhitektura 70-ih godina u Hrvatskoj. Arhitektura, 34(1981) 176/177, str. 46, 48, 52, 58, 61. — D. Lončarić: Stambeno-poslovni toranj u Zagrebu. Čovjek i prostor, 29(1982) 348/349, str. 16–17. — Isti: Stambeni nizovi u novom centru Karlovca. Ibid., str. 17–18. — N. Šegvić: Stanje stvari, jedno viđenje 1945–1985. Arhitektura, 39(1986) 196/199, str. 236–237, 284–285. — T. Odak: Pregled stambene arhitekture u Hrvatskoj 1945–91. Ibid., 42–44(1989–91) 208/210, str. 40, 49–50, 52, 54. — T. Premerl: Zagreb, grad moderne arhitekture. Zagreb 2003, 89, 93.
 
Darja Radović Mahečić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JELINEK, Slavko. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/8486>.