JAKOV

traži dalje ...

JAKOV (Iacobus), neretvanski knez (? — ?, nakon 1090). Historiografija je podijeljena ne samo oko mišljenja je li J. samostalni neretvanski vladar (M. Barada) ili hrvatski župan (S. Gunjača) nego i oko toga je li riječ o jednoj ili dvjema osobama. U izvornoj građi, u ispravama koje su pobijane kao krivotvorine, nosi naslov kneza Marjana (dux Marianorum), kada mu je kao izaslaniku kralja Zvonimira bilo povjereno da uvede redovnice samostana sv. Benedikta u Splitu u posjed zemljišta Pustica u Lužanima što im ga je kralj darovao. God. 1078. nosi naslov morstika (marsticus) i pribiva donošenju kraljeve presude u sporu između Petra Crnoga i Zvonimirova ujaka Streze oko nekih zemljišta. U svezi s raspravom između Petra Crnoga i ne pobliže poznata Miroslava zbog nesporazuma oko zemljišta u blizini mjesta na kojem je trebala biti podignuta crkva, uz mnoge je splitske plemiće pozvan i Jakov. Tom se prigodom spominje kao knez Marjana sa svojim vojnicima i rizarom Zavidom. Nešto poslije, u istom dijelu kartulara samostana sv. Petra u Selu, navodi se da je J. sa svojom ženom bio nazočan prodaji nekoga zemljišta u Solinu i naziva ga se morstikom. Istim naslovom spominje se i 1089–90. u ispravama kralja Stjepana i splitskoga nadbiskupa Lovre.

LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 1. Zagreb 1874. — F. Rački: Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia. Zagrabiae 1877. — F. Šišić: Priručnik izvora hrvatske historije, I/1. Zagreb 1914, 277, 281, 285, 288. — Isti: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925. — M. Barada: Dinastičko pitanje u Hrvatskoj XI stoljeća. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 50(1928–29) str. 178, 181–183, 194, 197. — V. Novak i P. Skok: Supetarski kartular. Zagreb 1952. — M. Barada: Prilozi kronologiji hrvatske povijesti (1062–1075). Rad JAZU, 1957, 311, str. 203–204, 207, 209, 215–217. — N. Klaić: Problem Slavca i Neretljanske krajine. Zgodovinski časopis (Ljubljana), 14(1960) str. 100–103, 105–108, 110–113, 118, 126, 130–133, 136. — I. Ostojić: Kad je osnovan samostan Sv. Petra u Selu. Starohrvatska prosvjeta, S III, 1960, 7, str. 149–152, 156. — Lj. Karaman: O nekim pitanjima hrvatske povijesti do XIII. st. Historijski zbornik, 15(1962) str. 263–264. — M. Kostrenčić, J. Stipišić i M. Šamšalović: Diplomatički zbornik, 1. Zagreb 1967. — N. Klaić: Historijska uloga neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi za Jadran. Makarski zbornik, 1. Makarska 1970, 122, 146–149. — S. Gunjača: Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, 3. Zagreb 1975, 73–127. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 1975². — I. Beuc: Povijest institucija državne vlasti Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Zagreb 1985, 61, 66–71, 73. — J. Marušić: Sumpetarski kartular i poljička seljačka republika. Split 1992, 95–110. — T. Raukar: Hrvatsko srednjovjekovlje. Zagreb 1997.
 
Zrinka Nikolić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JAKOV. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9003>.