JAMBRIŠAK, Janko

traži dalje ...

JAMBRIŠAK, Janko, graditelj (Karlovac, 2. IV. 1834 — Zagreb, 31. III. 1892). Pretpostavlja se da je zidarski zanat učio u Karlovcu i Grazu. U Zagreb dolazi 1857. Dobivši 1859. od magistrata »odobrenje za obavljanje zidarskoga zvanja«, primljen je u graditeljski ceh, gdje se osobito zauzimao za zdravstvenu i materijalnu pomoć zidarskim pomoćnicima. Od 1878. član je Kluba inžinirah i arhitektah. Vodio je 1859–92. vlastito graditeljsko poduzeće (do 1871. izučio 57 naučnika) te proizvodio građevni materijal. Nacrte gradnja crtao je sam potpisujući se, kao »graditelj« ili »Baumeister«. Kao pripadnik Narodne stranke izabran 1873. za gradskoga zastupnika te je bio član Odbora za uređenje građevne uprave, Odbora za novu regulatornu osnovu te drugih odbora (politički, građevni, vojnički). God. 1880. biran je za prisežnika mjesnoga suda. Potpisao je 1885. prijedlog petnaesterice gradskih zastupnika o čuvanju autonomije grada Zagreba i ostalih općina u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Prema vlastitim nacrtima izveo je svoju privatnu kuću s poslovnicom na uglu Preradovićeve ul., kbr. 30 i Hebrangove ul., kbr. 13 (1865), stambene zgrade u Teslinoj ul., kbr. 12 i 14 (obje 1861), Tomićevoj ul., kbr. 3 (1867), Praškoj ul., kbr. 4 (1869), Jurišićevoj ul., kbr. 2a (1872) te na istaknutim položajima Donjega grada, među ostalim uglovnice u Praškoj ul., kbr. 10 i Teslinoj ul., kbr. 2 (1873), Gajevoj ul., kbr. 15 i Berislavićevoj ul., kbr. 4 (1874), Praškoj ul., kbr. 9 i na Zrinskom trgu, kbr. 1 (1876), u Gajevoj ul., kbr. 29 i Hebrangovoj ul., kbr. 8 (1879), Praškoj ul., kbr. 1 i na Trgu bana Jelačića, kbr. 13 (1881) te dvokatnice u Preradovićevoj ul., kbr. 18 (1874–75), 32, 33 (obje 1876) i 21 (1879), Hebrangovoj ul., kbr. 17 (1875), 28, 30 (obje 1879) i 15 (1883), Ilici, kbr. 82 (1876) i na Zrinskom trgu, kbr. 2 (1876). Nakon 1883, za banovanja K. Khuena Héderváryja, smanjuje se njegova graditeljska djelatnost te osim dvokatnice na Zrinskom trgu, kbr. 15 (1884–85) uglavnom gradi jednokatnice: uglovnica u Kačićevoj ul., kbr. 21 i Klaićevoj ul., kbr. 20 (1884), zgrade u Kačićevoj ul., kbr. 15, 15a (obje 1884) i 18 (1886), Medulićevoj ul., kbr. 4 (1884) i 5 (1889), Preradovićevoj ul., kbr. 36, 38 i 40 (sve 1886) te u Prilazu Gjure Deželića, kbr. 45 (1890). Njegove zgrade tipa stambenih palača skromnijih dimenzija, u skladu s tadašnjim propisima, otvaraju se verandama i hodnicima prema vrtovima i dvorištima, a skladno oblikovana stubišta vode u udobne stanove. Pročelja se odlikuju harmoničnošću i decentnom primjenom plastičnih dekorativnih elemenata klasicističke tradicije uz neorenesansne elemente. U duhu romantičke stilizirane seljačke kuće s bogato ukrašenim drvenim, rezbarenim balkonima i zabatima, izgradio je nekoliko ljetnikovaca skladno uklopljenih u krajolik (vila na Jelenovcu, kbr. 45, 1865; vila Okrugljak u Mlinovima, kbr. 28, 1875) te kao dvokatnicu s dva krila zgradu Jamničke kiselice s restauracijom kraj Karlovca (prije 1868). U starijim dijelovima grada izveo je adaptacije i nadogradnje na zgradama (Radićeva ul., kbr. 1, 1866, 22, 1874, 16, 1891; Ilica, kbr. 7, 1872, 37, 1877; Demetrova ul., kbr. 5, 1880; uglovnica u Skalinskoj ul., kbr. 4 i Opatovini, kbr. 11, 1881), većina kojih je do danas zadržala taj izgled. Gradio je i na tadašnjoj zagrebačkoj periferiji radničke i obrtničke kuće (Radnički dol, Vrhovec, Selska cesta). Vodio je 1871–73. gradnju varaždinskoga kazališta prema nacrtima H. G. Helmera i izradio nacrt za kazalište u Križevcima (1872, nije izvedeno). Izlagao je 1864. na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj izložbi u Zagrebu. God. 1962. u Zagrebu je priređena izložba njegovih nacrta, kojima se pokazao i kao izvrstan crtač. Oblikujući dijelove ulica i gradskih četvrti Donjega grada i periferije tadašnjega Zagreba, istaknuo se kao jedan od najplodnijih zagrebačkih graditelja druge pol. XIX. st.

LIT.: Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska 1864 (katalog izložbe). Zagreb 1864, 246. — (Nekrolozi): Narodne novine, 58(1892) 1. IV, str. 4; Obzor, 33(1892) 75, str. 2–3. — I. Ulčnik: Naši stari zagrebački privrednici. Zagreb, 3(1935) 5, str. 133–138. — L. Dobronić: Zagrebački graditelj Janko Jambrišak. Zagreb 1959. — V. Ladović (V. L.): Izložba Muzeja grada Zagreba. Zagrebački graditelj Janko Jambrišak. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 11(1962) 3, str. 73–74. — L. Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb 1983. — Križevci, grad i okolica. Zagreb 1993. — S. Knežević: Zagrebačka zelena potkova. Zagreb 1996. — Historicizam u Hrvatskoj (katalog izložbe), 1–2. Zagreb 2000.
 
Lelja Dobronić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JAMBRIŠAK, Janko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9071>.