JANKOVIĆ SPADER, Oktavije

JANKOVIĆ SPADER, Oktavije (Octavius Spader Jadertinus; Šime Ivan), filozof i teolog, biskup (Zadar, 1646 — Assisi, 24. III. 1715). Nakon prvotnoga školovanja u Zadru, pristupio u petnaestoj godini franjevcima opservantima Provincije sv. Jeronima. Filozofsko i teološko školovanje nastavio je u središnjem franjevačkom Generalnom učilištu u Rimu, u samostanu Aracoeli, te postignuo naslov profesora filozofije. Neko vrijeme boravio je u Cremoni i Mirandoli. Nije isključeno da je 1670–71. predavao filozofiju na franjevačkom Generalnom učilištu u Zadru, a sigurno je djelovao kao profesor filozofije na Generalnom učilištu u samostanu Aracoeli prije nego što je 1674. zaređen za svećenika u Zadru. Vrativši se u Italiju, stekao je naslov generalnoga lektora, tj. profesora bogoslovnih škola na franjevačkim generalnim učilištima, te je predavao na njima u Perugi 1674–77. i u Bologni 1677–95. Još kao student isticao se znanjem u javnim raspravama; pohvalio ga je i papa Aleksandar VII. Kao nastavnik slijedio je misao I. Dunsa Scota i oštro se suprotstavio učenjima B. Spinoze; sam spominje 1695. da je njegov spis Corso filosofico antispinosistico poznat u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj. U djelima nastoji dati novu sintezu skolastičke skotističke filozofije i teologije koja će odgovarati zasadama posttridentske katoličke obnove i misaonomu svijetu baroka. Objavio tiskom više djela, a u rukopisu su ostali filozofski spisi Universae Philosophiae substantia (Mirandola 1665; rkp. u franjevačkom samostanu u Zadru, sign. 8291), Bibliotheca Scotistarum, koja sadržava četiri djela – Scotus philosophus seu Philosophiae Aristotelicae ad mentem Scoti… Syntagma, Habitus intellectualis lucida contemplatio planiscolastica discretione Scotistis proposita, treće djelo bez posebnoga naslova te Theatri philosophici orchestra mathematica (Cremona, Mirandola, Zadar 1666–1671; rkp. u franjevačkom samostanu u Zadru, sign. 7292) – spis medicinskoga sadržaja Medicinae pars secunda (rkp. u samostanu u Kamporu, sign. 9) i zbirka propovijedi Postilla (samostan u Kotoru). Neki su rukopisi izgubljeni, npr. šest svezaka spisa koji su 1846. bili u samostanu Santa Maria degli Angeli kraj Assisija. Za djelovanja u Bologni bio je savjetnik i duhovnik bolognskoga nadbiskupa A. Pignatellija (poslije papa Inocent XII), koji ga je 1695. imenovao biskupom u Rabu, gdje je naišao na otpor čuvara svetačkih moći kad ih je htio provjeriti. Tužen Senatu u Veneciji, uspio se opravdati, ali se nije vratio u Rab, nego je boravio u Bologni i u više samostana u okolici. God. 1699. Inocent XII. postavio ga je za biskupa u Assisiju, gdje je uspješno obavljao biskupsku službu, ali je izazvao prijepor s franjevcima konventualcima kad je obnovio najstarije kapele u bazilici Marije Anđeoske (istoimenu prvotnu kapelu i kapelu sv. Franje). Odobravao je predaju da je u kapeli sv. Franje pohranjeno njegovo srce, pa su ga protivnici tužili Kongregaciji za biskupe i redovnike u Rimu. Pokopan je u velikoj kapeli Sv. sakramenta u bazilici Marije Anđeoske. Potpisivao se redovničkim imenom Oktavije i etnikom Zadranin, rjeđe obiteljskim nadimkom Spader, a nije se služio prezimenom Janković.