JURINIĆ, Stjepan

traži dalje ...

JURINIĆ, Stjepan (Stepan), prirodoslovac (Petrovina kraj Jastrebarskoga, 15. XI. 1855 — Samobor, 27. II. 1947). Školovao se u Karlovcu i Zagrebu, gdje je 1876. završio klasičnu gimnaziju i 1879. studij prirodnih znanosti na Mudroslovnom fakultetu. Te je godine postao suplentom u požeškoj gimnaziji, a 1881. otišao u Bugarsku i ondje 13 godina djelovao kao gimnazijski profesor u Silistri, Sofiji, Lomu, Gabrovu i Varni. God. 1894. postao je honorarni docent na Visokoj školi (poslije Sveučilište) u Sofiji, 1904. izvanredni profesor, a 1909. redoviti, prvi bugarski profesor zoologije, i 1911–12. rektor Sveučilišta. Umirovljen je 1914, a 1916. vratio se u Hrvatsku. Istraživao je puževe, slatkovodne školjke, štipavce, pauke i stonoge te slatkovodne ribe Bugarske, a bavio se i arheologijom. Njegovim imenom 1915. prozvan je pauk Coelotes jurinitschi (Agelenidae). Radove je objavljivao u časopisima i listovima Sbornik’’ za narodni umotvorenija, nauka i knižnina (Sofija 1891, 1904, 1906–07), Gospodarski list (1892), Trudove na B’’lgarskoto prirodoizpitatelno družestvo (Sofija 1905), Hrvat (1913), Spisanie na B’’lgarskata akademija na naukite (Sofija 1917), Obzor (1935, 1939) i Samoborski list (1938–39). Pridonio je reformi školstva i poboljšanju položaja učitelja (Svoboda, Sofija 1891–92), popularizirao znanost, poticao školovanje studenata u Zagrebu te odgojio generacije bugarskih zoologa. Dao je znatan prinos jačanju hrvatsko-bugarskih veza predavanjima o Hrvatskoj u društvu Slavjanska beseda, posredovanjem među kulturnim ustanovama te tekstovima o hrvatskim prilikama u XIX. st. Nakon smrti J. J. Strossmayera o njem je napisao knjigu obradivši i njegov odnos prema Bugarskoj i Bugarima. Djelujući među Hrvatima u Bugarskoj, osnovao je 1893. društvo Hrvatska zadruga, bio mu prvi predsjednik te utemeljitelj tamburaškoga zbora. Od 1910. bio je redoviti član Bugarske akademije znanosti, a od 1911. i predsjednik Bugarskoga prirodoslovnoga društva. U Samoboru mu je na kući, u kojoj je živio posljednjih dvadesetak godina, 2002. postavljena spomen-ploča.

DJELA: Precenka na truda na Spiridon Gopčevič »Makedonija i Stara S’’rbija«. Sofia 1891. — Rod’’t Euscorpius v B’’lgarija. Sofia 1904. — Beležki po sladkovodnite midi Rivalvae v B’’lgarija. Sofia 1905–1906. — D-r’’ Josif’’ Juraj Štrosmaer’’, episkop’’ bosnenski-džakovski i srěmski. Sofia 1906. — Po b’’lgarskata fauna na ohljuvite Helicidae. Sofia 1906–1907. — Josif’’ Juraj Štrosmaer’’. Sofia 1907. — H’’rvatsko v’’ 1848. g. Sofia 1911.
 
LIT.: Lj. Tomašić: Stjepan Jurinić. Prilog poznavanju kulturnih veza Hrvata i Bugara. Obzor, 73(1932) 260, str. 2–3. — Jedan Hrvat kao kulturni radnik u Bugarskoj. Jutarnji list, 23(1934) 8206, str. 20. — F. Bučar: Prvo hrvatsko društvo u Sofiji. Obzor, 76(1935) 278, str. 2. — Isti: Bugari i Obzor. Obzor. Spomen-knjiga 1860–1935. Zagreb 1936, 252–253. — mm: Prof. dr Stjepan Jurinić u svojoj 81 godini. Hrvatski dnevnik, 1(1936) 16. XI, str. 10. — Š. Balen: Prof. Stjepan Jurinić. Ibid., 5(1940) 15. XI, str. 10. — S. Petkov: 84-ta godišnina na prof. Stepan Jurinič. Prirodoznanie, 2(1940) 4, str. 156–159. — M. Katić: Lučonoša kulturnih veza između Hrvata i Bugara. Rektor Sofijskog sveučilišta, Hrvat dr. Stjepan Jurinić. Nova Hrvatska, 2(1942) 176, str. 8. — F. Bučar: Pedesetgodišnjica osnivanja prvog hrvatskog družtva u Sofiji. Ibid., 3(1943) 89, str. 11. — (m): Devedesetgodišnji prof. Stjepan Jurinić. Gospodarstvo, 4(1944) 15. XI, str. 4. — I. Esih (ie): 50-godišnjica prosvjetno-družtvovnog rada prof. S. Jurinića u Sofiji. Ibid., 5(1945) 27 (2. II), str. 6. — F. Nikolić i A. Polenec: Aranea. Catalogus faunae Jugoslaviae, III/4. Ljubljana 1981, 135. — A. Georgijević: Zaboravljeni znameniti Samoborac profesor Stjepan Jurinić. Samoborski godišnjak, 1985–86, str. 80–82. — Š. Jurišić: Hrvati u Sofiji. Marulić, 29(1996) 6, str. 1135–1136. — G. Kosijer (G. K.): Otkriven spomenik Stjepanu Juriniću. Samoborske novine, 52(2002) 21, str. 10. — R. Škiljan: Život posvećen jačanju bugarsko-hrvatskih prijateljskih veza. Samoborski glasnik, 2(2002) 55, str. 5. — R. Božilova: Stepan Jurinič i b’’lgarite. U: B’’lgari i h’’rvati prez vekovete, 2. Sofia 2003, 185–197.
 
Šimun Jurišić i Branko Britvec (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JURINIĆ, Stjepan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9279>.