JUTRONIĆ, Andre

JUTRONIĆ, Andre (Andro), povjesničar i geograf (Sutivan, 24. X. 1895 — Split, 12. VI. 1977). Maturirao 1914. u gimnaziji u Splitu, studij geografije i prirodopisa polazio u Grazu 1914–15, nastavio u Zagrebu 1917. i diplomirao 1920. Radio kao srednjoškolski profesor u Somboru 1920–28. i Splitu 1928–45. te kao profesor na splitskoj Višoj pedagoškoj školi od 1945. do umirovljenja 1953. Usporedno je sustavno istraživao otok Brač te je radovima kulturno-povijesne, geografske, etnografske i gospodarske tematike otkrio javnosti do tada nepoznatu bračku prošlost od pretpovijesti do XX. st. Analizirajući matične knjige i drugo arhivsko gradivo, proučavao je postanak naselja i podrijetlo stanovništva; rezultate demografskih i antropogeografskih istraživanja 1930–38. objelodanio je u knjizi Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču (1950). Radove o književnoj povijesti objavio je u knjizi Iz kulturne prošlosti Brača (1970), a članke, studije i rasprave o Braču iz domaćih i stranih publikacija prikupio u Bibliografiji otoka Brača (1971), nezaobilaznom polazištu za izučavanje bračke tematike. Manje poznati i davno objavljeni tekstovi te djelomična bibliografija radova posmrtno su mu tiskani u knjizi Bračke teme (2002). Proučavao je i kretanje stanovništva na dalmatinskim otocima te povijest širega srednjodalmatinskoga područja, osobito Splita, Visa, Hvara i Poljica. Surađivao je u časopisima, novinama i zbornicima Dalmatinski Hrvat (1913), Hrvatska rieč (1913–14), Jugoslovanska borza (Ljubljana 1920–21), Novo doba (1920–22, 1928–33, 1935–41), Pobeda (1922–27), Vidovdan (Novi Sad 1923–29, 1934, 1936), Zagrebačka Orjuna (1923), Glasnik Geografskog društva (Beograd 1928, 1948–52, 1954–55, 1957–62, 1967, 1969–74, 1976), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1928–29, 1935–49), Jadranska pošta (1929–30, 1932), Croatia sacra (1933), Jugoslovenska reč (1933–34), Zbornik radova III kongresa slovenskih geografa i etnografa u Kraljevini Jugoslaviji 1930 (Beograd 1933), Jadranska straža (1934, 1937, 1939, 1941), Novosti (1934), Glasnik Primorske banovine (1938–39), Brački zbornik (1940, 1954, 1957, 1960), Bolletino della Società geografica italiana (Rim 1943), Narodna prosvjeta (1947), Slobodna Dalmacija (1948–49, 1951–68, 1970, 1972–74, 1976), Geografski glasnik (1950, 1952–53, 1955, 1957–64, 1966–70, 1973), Naše planine (1950), Zbornik radova Etnografskog instituta SANU (Beograd 1951), Čuvar Jadrana (1952–53), Hrvatsko kolo (1952), Književni Jadran (1952), Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1953), Republika (1953), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1953, 36), Mogućnosti (1954–66, 1968–70, 1972), Školski vjesnik (1954–55), Zadarska revija (1954, 1956–57, 1963–64, 1966, 1974), Čovjek i prostor (1955–57), Pomorstvo (1955, 1961–63), Starine (1955, 1957–58, 1962, 1966, 1969), Građa za povijest književnosti hrvatske (1956), Ljetopis JAZU (1957), Matica (1957), Letopis Matice srpske (Novi Sad 1958), Vidik (1958), Geografski horizont (1959), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1959, 1963), Anali Jadranskog instituta JAZU (1961), Hiljadu devetsto četrdeset i prva (Zagreb 1961), Izdanje Historijskog arhiva u Splitu (poslije Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 1961, 1965, 1967, 1969, 1974), Matica. Iseljenički kalendar (1961), Regionalni prostorni plan kotara Splita (Split 1961), Atti del XVIII congresso geografico italiano (Trst 1962), Glasnik Etnografskog instituta SANU (Beograd 1962–66), Prilozi povijesti otoka Hvara (1962), Riječka revija (1965), Studi veneziani (Firenca 1965, 1968), Pomorski zbornik (1966), Quaderni storici (Ancona 1970), Atti del XX congresso geografico italiano (Rim 1971), Poljički zbornik (1971) i dr. U DA u Splitu nalazi se Jutronićeva osobna zbirka, a u NSK u Zagrebu čuva se njegova korespondencija s V. Nazorom. — Pjesme, pretežno domoljubne tematike, i književne kritike objavljivao je u listovima Narodni list (1917–19) i Vesna (1919), a poslije se priklonio ekspresionističkomu smjeru zenitizmu i objavljivao u časopisu Zenit (1923–26). Dio njih uvršten je u antologiju poezije hrvatskoga ekspresionizma Put kroz noć (Zagreb 2001). Zanimao se za šport te o njem napisao više priloga (Ilustrovana športska revija, 1920–21; Sport, 1923–24) kojima se svrstao među prve športske novinare u Dalmaciji. Jedan je od osnivača Društva Bračana (predsjednik 1938–41), koje je 1940. počelo objavljivati Brački zbornik, a J. mu je do 1977. bio urednik. Od 1953. bio je predsjednik MH u Splitu te 1951. utemeljitelj Geografskoga društva Split i do 1960. njegov predsjednik. Surađivao je u Hrvatskoj enciklopediji (1942), Pomorskoj enciklopediji i Enciklopediji Jugoslavije LZ. Služio se i pseudonimima Jutron Andronić, Grmislav Jutronić, Jutro, Andre i Grmislav. U povodu 10. obljetnice smrti, na njegovoj rodnoj kući u Sutivanu postavljena je spomen-ploča.