KÁLÁN, Coelius Juventius (Calanus, Calano, Kálán, Kalano; Cicilij, Caecilius, Cecilio, Juvenk, Giuvenco, Juvencus), biskup i dalmatinsko-hrvatski upravitelj (?, o. pol. XII. st. — ?, nakon 23. VIII. 1218). Za klasična imena te pridjevak Dalmata, koje su mu pridali renesansni i barokni pisci, u njemu suvremenim izvorima nema potvrde. Potječe iz roda Bár-Kalán, članovi kojega su držali nasljedne posjede u Baranjskoj županiji. God. 1183. bio je notar Bele III; u kraljevoj povelji koju je napisao nazvao se »uero Regis Cancellarius«. Te godine prvi je put naveden među svjedocima Beline isprave kao pečuški biskup. Od tada do 1218. često se navodi među svjedocima u vladarskim ispravama. Povjesničari su zaključivali da je obnašao dužnost bana Dalmacije i Hrvatske 1190–93, iako se u svojim ispravama nazivao samo upraviteljem. U toj ulozi nastupio je 1193, kada je zagrebačkomu biskupu Dominiku dosudio desetinu u Krapini, Okiću i Podgorju te posjed Kamenik kraj Miholca. U dvjema splitskim ispravama iz te godine nazvan je hercegom (duca). Nakon Beline smrti bio je 1196. optužen da ga je otrovao hostijom, što nije utjecalo na njegov položaj. Istražitelj, cikadorski opat, ni do 1210. nije o tom podnio izvješće. Potkraj travnja 1203. bio je na dunavskom otoku Csepelu kada je došlo izaslanstvo iz Bosne s papinskim legatom Ivanom Casamarisom, prvacima krstjana i sinom bana Kulina, koje je pred kraljem Emerikom utvrdilo obveze glede pridržavanja Bilinopoljske izjave od 8. IV. i suzbijanja krivovjerja u toj zemlji. Kao biskup počeo je graditi prvostolnicu u Pečuhu pod nadzorom nekoga benediktinca iz Dijona (dovršio njegov nasljednik Bartolomej). — Vjerojatni je autor više puta objavljivanoga povijesnoga djela Vita Attilae (najpoznatije izd. u: Adparatus ad historiam Hungariae sive collectio miscella monumentorum ineditorum partim, partim editorum sed fugientium, 1. Požun 1735, 89–158).
LIT.: B. A. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1770, 39, 45–46, 79–80, 325, 328 (hrv. prijevod Povijest Stolne crkve zagrebačke. Zagreb 1994). — I. Katona: Historia critica regum Hungariae. Stirpis Arpadianae, IV/5. Posonii et Cassoviae 1781, 421, 424, 562, 595, 614–615. — J. Koller: Historia episcopatus Quinqueecclesiarum, 1. Posonii 1782, 217—354. — G. Fejér: Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis, 2. Budae 1829, str. 217, 289, 293–295, 301, 309, 326, 346, 364, 375, 378, 385, 387–388, 392, 407, 415; III/1. str. 1, 32, 44, 47, 66, 69, 78, 80, 82–83, 89, 107, 109, 111, 116–117, 123, 125–126, 141, 148, 162, 170, 175, 178, 195, 197, 199, 201, 209, 213, 226–227, 236, 242, 248, 257. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 70. — G. Wenzel: Codex diplomaticus arpadianus continuatus, 6. Pest 1867, str. 148, 163, 194, 225, 314, 325, 333, 342, 349, 354, 359, 368, 385; 11. Budapest 1873, str. 54–55, 57, 94–95, 102, 108, 112, 115, 118, 129, 134, 136, 138, 142, 144, 147, 149–150, 152. — J. Mikoczy: Banorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae ad seculum XIV. usque perducta series anno domini 1792. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 11(1872) str. 72–74. — I. K. Tkalčić: Povjestni spomenici Zagrebačke biskupije, 1. Zagreb 1873. — I. Kukuljević Sakcinski: Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 2. Zagreb 1875, 166–168, 170, 222. — I. K. Tkalčić: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba, 1. Zagreb 1889. — V. Klaić: Hrvatski bani za Arpadovića (1102–1301). Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva, 1(1899) str. 236–237. — M. Wertner: Prinosi k poznavanju hrvatskih banova od godine 1105. do godine 1225. Ibid., 3(1901) str. 23. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2–3. Zagreb 1904–1905. — J. Horváth: Calanus püspök és a »Vita Attilae«.Budapest 1941. — F. Šišić: Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102–1301), 1. Zagreb 1944, 113–114, 184, 193. — Repertorium fontium historiae medii aevi, 3. Romae 1970, 105. — N. Klaić: Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb 1976. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 1. Zagreb 1980, 207, 209. — N. Klaić: Povijest Zagreba, 1. Zagreb 1982. — M. Pandžić: Pregled i kronologija hrvatskih hercega i banova (1144. do 1225.). Numizmatičke vijesti, 29(1986) 40, str. 51–52, 58. — Attila. The Man and His Image. Budapest 1993, 90–92, 94–96, 101.
Pejo Ćošković (2005)
